Auto stoji parkiran na suncu ili u garaži dok ste na godišnjem odmoru, na putu ili jednostavno ne vozite. Prođu dvije sedmice, mjesec, ponekad i duže. Sjednete za volan, okrenete ključ i shvatite da nešto nije u redu. Motor teško pali ili uopšte ne pali, kočnice škripe i vibriraju, gume lupaju prvih nekoliko kilometara, a dizel se guši i pali upozorenja. Ništa od toga nije slučajnost. Svaki od tih problema ima jasan vremenski okvir nastanka i, što je još bitnije, može se spriječiti ako znate šta provjeriti prije i poslije dugog stajanja.
Ovaj vodič pokriva šest sistema koja stradaju kad auto stoji bez vožnje, sa konkretnim vremenskim okvirima za svaki, i završava sa dvije check-liste: jedna za pripremu prije stajanja, druga za pokretanje poslije.
Vodič je pripremila radionica Auto Gas Gaga iz Banje Luke, na osnovu dugogodišnjeg iskustva sa vozilima koja su stajala sedmicama i mjesecima bez vožnje.
Sadržaj
- Koliko dugo auto smije stajati bez vožnje
- Akumulator, prva žrtva dugog stajanja
- Kočnice i hrđa na diskovima
- Gume i ravne površine od dugog stajanja
- DPF filter na dizelu koji stoji
- Gorivo u rezervoaru, rok trajanja koji mnogi zaboravljaju
- Brtve, crijeva i gumeni dijelovi
- Šta uraditi prije nego ostavite auto na duže
- Šta provjeriti kad ponovo sjednete za volan
- Često postavljana pitanja
- Srodni članci
Koliko dugo auto smije stajati bez vožnje
Dva do tri sedmice bez vožnje je granica nakon koje većina sistema počinje pokazivati prve probleme. To ne znači da će auto nakon petnaest dana biti neupotrebljiv, ali znači da svaka sedmica stajanja iznad tog praga povećava vjerovatnoću da ćete se vratiti na nefunkcionalan akumulator, zahrđale diskove ili gorivo koje je počelo da stari.
Vremenski okviri su različiti za svaki sistem. Akumulator reaguje prvi, već nakon sedam do četrnaest dana. Kočioni diskovi počinju hrđati za nekoliko sati, ali dublja korozija traži sedmice. Gume razvijaju privremene ravne površine nakon nekoliko dana, a trajne deformacije nakon mjesec i više. DPF filter na dizelu ne regeneriše dok auto stoji, pa se čađ nakuplja od posljednje vožnje i čeka da vas dočeka problemom pri prvom paljenju. Gorivo stari sporije, ali i ono ima svoj rok: benzin dva do tri mjeseca, dizel tri do šest.
Koliko dugo auto smije stajati bez vožnje zavisi od starosti vozila, stanja akumulatora, tipa goriva i uslova u kojima stoji. Noviji auto sa zdravim akumulatorom i punim rezervoarom benzina može izdržati mjesec bez ozbiljnih posljedica, pod uslovom da ga pravilno pripremite. Stariji auto sa slabim akumulatorom i polupraznim rezervoarom dizela može imati probleme već nakon deset dana.
Pravilo koje vrijedi za sve: ako znate da auto neće voziti duže od dvije sedmice, pripremite ga. Ako je stajao duže od mjesec dana, pregledajte ga prije nego mu zatražite punu snagu.
Akumulator, prva žrtva dugog stajanja
Akumulator je prvi dio auta koji reaguje na stajanje, i najčešći razlog zašto auto ne pali nakon dužeg parkinga. Razlog je jednostavan: čak i kad je motor ugašen, elektronika u modernom autu troši struju. Alarm, centralna brava, računar motora, sat, memorija radio stanice, GPS tragač ako ga imate, sve to crpi struju iz akumulatora dvadeset četiri sata dnevno, sedam dana u sedmici.
Ta potrošnja se zove parazitska potrošnja i kod modernih vozila iznosi 20-85 mA zavisno od starosti i opreme. Standardan akumulator od 60 Ah sa parazitskom potrošnjom od 50 mA teoretski može izdržati do pedeset dana prije potpunog pražnjenja. Ali u praksi, motor prestane da se pokreće mnogo ranije, već nakon dva do tri sedmice, jer starter traži mnogo više nego što akumulator može dati kad je na pola kapaciteta.
Problem je dodatno gori ljeti. Visoke temperature ubrzavaju hemijsku degradaciju unutar akumulatora. Akumulator na četrdeset stepeni stari dvostruko brže nego na dvadeset. Ako auto stoji na otvorenom parkingu pod suncem, akumulator trpi dvostruko: i od potrošnje elektronike i od ubrzanog hemijskog starenja.
Koliko dana auto može stajati a da akumulator ne rikne
Zavisi od tri faktora: starosti akumulatora, parazitske potrošnje i temperature okoline. Nov akumulator od 70 Ah u garaži na dvadeset stepeni može izdržati i šest sedmica. Isti akumulator, ali star tri godine, na parkingu na trideset pet stepeni, možda neće izdržati ni deset dana.
Ako odvojite minus pol akumulatora prije nego ostavite auto, eliminirate parazitsku potrošnju potpuno. U tom slučaju akumulator gubi samo oko pet posto napona mjesečno prirodnim samopražnjenjem. To je ogromna razlika: umjesto dvije do tri sedmice, akumulator može izdržati mjesecima. Postupak je jednostavan: isključite motor, otvorite haubu, olabavite maticu na minus polu ključem od deset ili trinaest i sklonite kabel u stranu da ne dodiruje pol. Jedina cijena je što ćete pri ponovnom spajanju morati ponovo podesiti sat i memorisane radio stanice.
Za detaljniju dijagnostiku parazitske potrošnje, kako se mjeri multimetrom i koji potrošači najčešće kradu struju, pogledajte naš detaljni savjet o parazitskoj potrošnji akumulatora.
Kad ne znate koliko je akumulator jak prije nego ostavite auto, najsigurnije je da ga provjerite testerom opterećenja. Ako već pokazuje znakove slabosti, spor start ujutro ili resetovanje sata poslije stajanja, šanse su da neće preživjeti duže stajanje bez održavanja. Više o tome u vodiču za prepoznavanje akumulatora pri kraju.
Kočnice i hrđa na diskovima
Kočioni diskovi počinju hrđati iznenađujuće brzo. Dovoljno je nekoliko sati izloženosti vlazi da se na metalnoj površini pojavi tanak sloj površinske korozije. To je normalno i nestaje nakon prvih nekoliko kočenja: pločice jednostavno obrišu taj sloj tokom vožnje.
Problem nastaje kad auto stoji sedmicama ili duže. Nakon tog perioda, korozija prodire dublje u metal i stvara rupice koje se više ne mogu jednostavno obrisati kočenjem. Te rupice uzrokuju vibracije i pulsiranje volana pri kočenju, a kočna sila se smanjuje jer kontakt između pločice i diska više nije ravan.
Koliko brzo korozija napreduje zavisi od uslova. Auto parkiran u garaži na suhom betonu može izdržati mjesec bez vidljivih posljedica na diskovima. Auto parkiran na otvorenom, izložen kiši, jutarnjoj rosi i noćnoj vlazi, razvija duboku koroziju za dvije do četiri sedmice. Primorski gradovi i područja sa visokom vlažnošću vazduha dodatno ubrzavaju ovaj proces.
Da li ručnu kočnicu ostaviti povučenu kad auto stoji dugo
Odgovor je jasan: ne, ako je podloga ravna. Ako ostavite ručnu kočnicu povučenu, kočione obloge mogu da se zalijepe za bubanj ili disk. To se dešava zbog korozije koja formira vezu između dva metalna dijela koji su pritisnuti jedan na drugi sedmicama. Kad pokušate pokrenuti auto, zadnje kočnice su blokirane ili prave udarajući zvuk dok se obloga ne odvoji silom.
Rješenje: na ravnoj podlozi, nemojte vući ručnu kočnicu. Stavite mjenjač u prvu brzinu ili u P kod automatika. Ako morate parkirati na blagoj kosini, koristite podmetač pod gumu umjesto ručne kočnice.
Kočiona tečnost je higroskopna i upija vlagu iz vazduha čak i dok auto stoji u garaži. Procjenjuje se da tečnost upija oko jedan do jedan i po posto vode godišnje. Nakon šest mjeseci stajanja, sadržaj vlage može biti dovoljno visok da se tačka ključanja spusti na opasan nivo. Ako vas zanima interval zamjene i razlika između DOT standarda, na tu temu imamo detaljan savjet.
Gume i ravne površine od dugog stajanja
Svaka guma tokom normalne vožnje napravi oko 480 rotacija po kilometru. To konstantno mijenjanje opterećenja održava gumu elastičnom i raspoređuje pritisak ravnomjerno po cijelom gaznom sloju. Kad auto stoji, guma nosi cijelu težinu auta na jednom malom dijelu gaznog sloja, non-stop, bez ikakve promjene, dan za danom.
Posljedica se zove flat spotting, ravna površina na gumi. Postoje dvije vrste i razlika između njih je ključna.
Privremeni flat spotting nastaje nakon nekoliko dana do sedmica stajanja. Guma se blago deformiše na mjestu kontakta sa podlogom. Kad pokrenete auto, osjećate lupanje i vibracije prvih kilometara. To obično nestane nakon dvadesetak minuta vožnje na većoj brzini jer se guma zagrije i vrati u prvobitni oblik.
Polu-trajni flat spotting nastaje kad auto stoji pod opterećenjem mjesec dana ili duže, posebno na hladnoj ili betonskoj podlozi. U tom slučaju, deformacija može postati trajna i guma više nikad ne vrati savršen okrugli profil. Posljedica su stalne vibracije na većim brzinama, neravnomjerno trošenje šare i potreba za zamjenom guma koje možda još imaju dobru dubinu šare ali više ne mogu da se balansiraju.
Povećanje pritiska za 0,2 bara iznad preporučene vrijednosti prije dugog parkiranja pomaže u prevenciji. Viši pritisak smanjuje dodirnu površinu i smanjuje dubinu deformacije. Ali pritisak u gumama opada i sam od sebe, otprilike 0,05-0,1 bar mjesečno, tako da nakon dva mjeseca stajanja gume mogu biti znatno ispod preporučenog čak i ako ste ih naduvali prije stajanja.
Za sve o pravilnom pritisku, održavanju guma i znakovima da trebaju zamjenu, pogledajte naš kompletni savjet o gumama i pritisaku.
DPF filter na dizelu koji stoji
Svaki moderni dizel auto sa DPF filterom ima problem sa dugim stajanjem. DPF filter hvata čestice čađi iz izduvnih gasova i periodično ih spaljuje kroz proces koji se zove regeneracija. Automatska regeneracija se pokreće svakih 300-700 km vožnje i zahtijeva kontinuiranu vožnju 15-25 minuta na povišenim obrtajima, da temperatura izduvnih gasova pređe 500 stepeni.
Zašto dizel koji stoji ima problema sa DPF-om
Kad auto stoji, regeneracija se ne dešava. Čađ koja se nakupila tokom posljednjih vožnji ostaje u filteru. Ako su te vožnje bile kratke gradske ture, filter je možda bio već napola pun kad ste auto parkirali. Dodajte na to još sedmice ili mjesec stajanja, i filter je pretrpan čađi koja čeka prvi pokušaj regeneracije.
Kad pokrenete auto nakon dugog stajanja, računar motora može pokušati forsiranu regeneraciju. Problem je što forsirana regeneracija zahtijeva vožnju na otvorenom putu petnaest do dvadeset pet minuta bez zaustavljanja. Ako auto ugasite prije nego regeneracija završi, ili ako vozite kratko po gradu, regeneracija se prekida, čađ ostaje, i problem se pogoršava sa svakim prekinutim ciklusom. Na instrument tabli se pali DPF lampica, auto ulazi u havarijski režim sa ograničenom snagom, a u najgorem slučaju filter treba profesionalno čišćenje ili zamjenu.
Ako znate da dizel neće voziti duže od dvije sedmice, odvezite ga na jednu dužu vožnju prije nego ga parkirate. Trideset minuta na otvorenom putu u trećoj ili četvrtoj brzini, na 2.200-2.800 obrtaja, obično je dovoljno da pokrene i završi regeneraciju. Za dublje objašnjenje kako DPF funkcioniše, pogledajte naš savjet o DPF filteru. Ako vas zanima šta zapušen DPF znači za polovni dizel, pogledajte naš blog o DPF filteru na polovnom dizelu.
Gorivo u rezervoaru, rok trajanja koji mnogi zaboravljaju
Gorivo koje stoji u rezervoaru ima rok trajanja, i to kraći nego što većina vozača misli. Benzin u rezervoaru treba potrošiti za dva do tri mjeseca. Nakon tog perioda, lakše frakcije isparavaju, oktanski broj opada, a u gorivu se mogu formirati smolaste naslage koje začepljuju brizgače i pumpu goriva. Motor koji radi na starom benzinu teže pali, radi neravnomjerno i troši više.
Šta uraditi sa gorivom prije nego ostavite auto mjesec dana
Odgovor je jednostavan: napunite rezervoar do vrha. Pun rezervoar ima manje prostora za kondenzaciju vlage i manje površine izložene vazduhu, pa gorivo sporije stari.
Dizel ima nešto duži rok, tri do šest mjeseci, ali ima drugačiji problem. Dizel gorivo je podložno biološkoj kontaminaciji: bakterije i gljivice se razvijaju na granici dizela i vode koja se kondenzuje u rezervoaru. Taj biološki rast stvara sluzavi talog koji može blokirati filter goriva i brizgače. Rezultat je auto koji se guši, gubi snagu ili uopšte ne pali.
Ako ostavljate auto na duže od tri mjeseca sa istim gorivom, razmotrite da dodate stabilizator goriva. To je aditiv koji usporava oksidaciju i produžava rok trajanja goriva na šest do dvanaest mjeseci. Posebno je koristan za sezonska vozila, motocikle i čamce, a može se naći u većini auto-dijelova prodavnica.
Brtve, crijeva i gumeni dijelovi
Svaki gumeni dio na autu, od brtvi motora do crijeva rashladnog sistema, manžetni homokinetičkih zglobova i silikonskih spojeva, dizajniran je da radi pod toplotom i pritiskom. Paradoksalno, gumeni dijelovi brže stare kad ne rade nego kad rade.
Razlog: tokom normalnog rada, ulje i tečnosti koje cirkulišu kroz te dijelove održavaju gumu elastičnom i hidratizovanom. Kad auto stoji, tečnost se skupi na dno crijeva i kanala, gornji dijelovi brtvi ostaju suhi, i guma počinje da se suši, tvrdne i na kraju puca. Rashladna crijeva, koja su već podložna starenju od toplote motora, dodatno degradiraju iznutra kad antifriz ne cirkuliše.
Brtve ventilskih poklopaca, brtve usisne grane, O-ringovi na injektorima i brtve radilice su najčešće žrtve. Kad pokrenete motor nakon dugog stajanja, te suhe brtve često ne mogu odmah da se prilagode promjeni temperature i pritiska, pa počinju da cure. Mrljice ulja ispod auta nakon prvog paljenja su klasičan znak da su brtve presušile tokom stajanja.
Simerinzi radilice i bregaste osovine su posebno kritični jer rade pod pritiskom ulja. Ako su presušili, ulje curi čim motor dođe na radnu temperaturu. Popravka nije komplikovana, ali ako se propusti, ulje može iscuriti dovoljno da ošteti motor ili zaprlja pomoćni remen.
Crijeva rashladnog sistema su posebno rizična jer stare iznutra, nevidljivo spolja, a pucanje jednog crijeva na putu može dovesti do pregrijavanja motora za nekoliko minuta. Više o tome kako ih pregledati i kada mijenjati u savjetu o crijevima rashladnog sistema.
Šta uraditi prije nego ostavite auto na duže
Ako znate da auto neće voziti duže od dvije sedmice, dvadeset minuta pripreme može da vam uštedi sate problema kad se vratite. Evo konkretne check-liste.
Akumulator: ako imate pristup, odvojite minus pol. Ako nemate, barem provjerite napon multimetrom. Sve ispod 12,4 V znači da akumulator vjerovatno neće preživjeti duže stajanje bez održavanja. Ako imate punjač sa funkcijom održavanja, spojite ga.
Gorivo: napunite rezervoar do vrha. Kod dizela, razmotrite dodatak stabilizatora goriva ako planirate stajanje duže od tri mjeseca.
Pritisak u gumama: povećajte pritisak za 0,2 bara iznad preporučene vrijednosti naznačene na naljepnici u okviru vozačkih vrata. To usporava flat spotting i kompenzuje prirodan pad pritiska tokom stajanja.
Kočnice: nemojte vući ručnu kočnicu na ravnoj podlozi. Stavite mjenjač u prvu ili u P. Na blagoj kosini, koristite podmetač pod gumu umjesto ručne.
Pranje: operite auto prije dugog stajanja. Ptičji izmet, sokovi drveća i insekti su kiseli i nagrizaju lak. Na suncu, ta oštećenja se ubrzavaju višestruko.
Parking: ako imate mogućnost, parkirajte u garaži ili pod nadstrešnicom. Direktno sunce ubrzava starenje guma, brtvi, crijeva i plastike, a vrućina dodatno opterećuje akumulator.
DPF na dizelu: ako auto ima DPF filter, odvezite ga na trideset minuta vožnje na otvorenom putu dan ili dva prije nego ga parkirate. Cilj je pokrenuti i završiti regeneraciju da filter bude što čistiji kad auto stane.
Klima: upalite klimu na petnaestak minuta prije posljednjeg gašenja. Cirkulacija rashladnog sredstva podmazuje brtve kompresora i smanjuje rizik od curenja pri ponovnom paljenju nakon dužeg stajanja.
Šta provjeriti kad ponovo sjednete za volan
Kako provozati auto poslije dugog stajanja bez oštećenja
Kad ponovo sjednete za volan nakon sedmica ili mjeseci stajanja, nemojte odmah tražiti od auta da radi punim kapacitetom. Evo šta provjeriti i kako se ponašati prvih kilometara.
Vizuelni pregled: prije paljenja, obiđite auto i pogledajte ima li mrljica ispod njega. Ulje, antifriz, kočiona tečnost, sve što curi je vidljivo na betonu ili asfaltu. Provjerite pritisak u gumama i vizuelno pogledajte imaju li vidljive deformacije ili ispucalu bočnu stranu.
Paljenje: okrenite ključ na kontakt poziciju i sačekajte da se sva upozorenja na instrument tabli ugase. Kod dizela, sačekajte da se ugasi lampica grijača. Tek onda pokrenite motor. Ako starter sporo okreće, ne forsirajte. Bolje je spojiti punjač na sat-dva nego silom pokušavati paljenje sa slabim akumulatorom i riskirati oštećenje startera ili plavljenje cilindara.
Prvih pet minuta: pustite motor da radi u leru jednu do dvije minute. Slušajte neobične zvukove: cviljenje pomoćnog remena koji je presušio, kuckanje hidrauličnih podizača koji se pune uljem, neravnomjeran rad na jednom cilindru. Pogledajte ispod auta ima li curenja koja se nisu vidjela prije paljenja.
Kočnice: prvih nekoliko stotina metara kočite blago i često. Površinska korozija na diskovima treba da se obriše pločicama. Osjećate pulsiranje i škripu prvih kočenja, to je normalno i nestaje nakon pet do deset kočenja. Ako vibracije ne nestaju nakon kilometar-dva vožnje, diskovi su možda dublje oštećeni i potreban je pregled u radionici.
Gume: prvih nekoliko kilometara, na brzinama do četrdeset km/h, obratite pažnju na lupanje ili vibracije iz podvozja. Privremeni flat spotting se obično osjeti kao ritmično lupanje koje odgovara frekvenciji okretanja točka. To bi trebalo da nestane nakon dvadesetak minuta vožnje na većoj brzini. Ako ne nestane, gume mogu imati trajnu deformaciju i treba ih pregledati.
Dizel i DPF: prvih trideset minuta vožnje, izbjegavajte kratke ture. Vozite na otvoren put ako je moguće, u trećoj ili četvrtoj brzini, na 2.000-2.500 obrtaja. Dajte motoru i DPF filteru šansu da dostignu radnu temperaturu i pokrenu regeneraciju. Ako se DPF lampica upali, ne gasite motor, nastavite da vozite dvadeset do trideset minuta i pustite da se regeneracija završi.
Temperatura motora: pratite kazaljku temperature prvih dvadeset minuta. Ako auto duže stoji, termostat se može zalijepiti u zatvorenom položaju i motor se pregrijava, ili u otvorenom položaju i motor se ne zagrijava dovoljno. Obje situacije traže pregled.
Ako se bavite kupovinom polovnog auta i želite provjeriti da li je kandidat dugo stajao bez vožnje ili ima neku drugu skrivenu prošlost, jedan sloj zaštite je provjera dokumentovane istorije automobila preko broja šasije. Pomoću servisa carVertical iz međunarodnih registara možete vidjeti stvarnu kilometražu po datumima, registrovane nezgode i indikatore krađe ili totalne štete. Smatramo to obaveznim korakom prije kupovine bilo kog polovnjaka. Pri plaćanju izvještaja možete koristiti kod GAGA i dobićete 20% popusta.
Ako ste ostavili auto na mjesec ili duže i osjetite bilo šta neuobičajeno pri prvoj vožnji, ne vozite dalje sa sumnjom. Zakažite pregled u radionici, bolje je provjeriti i potvrditi da je sve u redu nego ignorisati i platiti višestruko kad problem eskalira.
Ako vozite rijetko ali kad vozite, vozite kratko, to je zapravo drugi problem sa svojim specifičnim posljedicama. Kratke vožnje oštećuju auto na drugačiji način od stajanja, pogledajte naš članak o tome kako kratke vožnje uništavaju auto.
Često postavljana pitanja
Koliko dugo auto može stajati parkiran a da ne bude problema?
Dvije do tri sedmice je bezbjedna granica za većinu automobila sa zdravim akumulatorom. Nakon tog perioda počinju problemi sa akumulatorom, korozijom na diskovima i ravnim površinama na gumama. Uz pravilnu pripremu, taj period se može produžiti na mjesec i više.
Da li treba odvojiti akumulator kad auto stoji duže?
Da, odvajanje minus pola je najefikasnija mjera. Parazitska potrošnja elektronike prazni akumulator za dvije do tri sedmice, ali sa odvojenim polom akumulator gubi samo oko pet posto napona mjesečno. Jedina neugodnost je resetovanje sata i memorisanih radio stanica.
Zašto kočnice škripe kad pokrenete auto nakon dugog stajanja?
Površinska korozija na kočionim diskovima nastaje već nakon nekoliko sati izloženosti vlazi. Taj sloj hrđe uzrokuje škripu i pulsiranje prvih kočenja. Normalno je i nestaje nakon pet do deset kočenja. Ako vibracije ne nestaju, diskovi su možda dublje oštećeni.
Da li ručnu kočnicu treba ostaviti povučenu kad auto dugo stoji?
Ne, ako je auto na ravnoj podlozi. Ručna kočnica pritiska obloge na bubanj ili disk, a korozija ih može zalijepiti tokom sedmica stajanja. Umjesto toga, stavite mjenjač u prvu brzinu ili u P kod automatika. Na kosini koristite podmetač pod gumu.
Šta se dešava sa DPF filterom kad dizel dugo ne vozi?
DPF filter hvata čađ iz izduvnih gasova i periodično je spaljuje kroz regeneraciju. Kad auto stoji, regeneracija se ne pokreće i čađ se nakuplja. Pri prvom pokretanju nakon dugog stajanja, filter može biti pretrpan, što uzrokuje paljenje DPF lampice ili ulazak u havarijski režim.
Koliko dugo gorivo može stajati u rezervoaru?
Benzin treba potrošiti za dva do tri mjeseca, dizel za tri do šest mjeseci. Starim gorivom motor teže pali i radi neravnomjerno. Dizel je dodatno podložan biološkoj kontaminaciji, bakterije i gljivice stvaraju talog koji blokira filter goriva. Napunite rezervoar do vrha prije dugog stajanja da usporite starenje goriva.