Da li treba zagrijavati motor prije vožnje i koliko je dovoljno

Upalite motor, pričekajte da kazaljka temperature pomjeri i tek onda krenete. Ovaj ritual milioni vozača ponavljaju svako jutro, naročito zimi. Ali koliko od tog čekanja zaista koristi motoru, a koliko je čista navika bez pokrića?

Odakle dolazi navika da se motor zagrijava u mjestu

Navika potiče iz vremena karburatora. Stariji motori sa karburatorom nisu imali elektronsku kontrolu smjese goriva i vazduha, pa su na hladnom startu radili nestabilno, gušili se i gasili ako bi odmah krenuli. Jedini način da se auto uopšte vozio bez trzanja bio je pustiti ga da se zagrije u leru pet do deset minuta.

Moderni motori sa elektronskim ubrizgavanjem sami podešavaju količinu goriva prema temperaturi. Senzori i ECU (upravljačka jedinica motora) reaguju u milisekundama i drže smjesu optimalnom od prvog obrtaja. Računar zna da je motor hladan i sam obogaćuje smjesu prvih trenutaka, bez ikakve pomoći vozača. Razlog za dugačko stajanje u mjestu jednostavno više ne postoji.

Šta se dešava u motoru prvih minuta nakon paljenja

Kad okrenete ključ, uljna pumpa se pokreće odmah. Ulje dostiže sve vitalne dijelove motora, uključujući bregastu osovinu, ležajeve radilice i klipove, u prvih 20 do 30 sekundi. To je kritičan period, jer dok ulje ne napravi zaštitni film između metalnih površina, trošenje je najveće. Zato proizvođači preporučuju da se prvih sekundi nakon paljenja ne dodaje gas niti forsira motor.

Međutim, ulje nije jedina stvar koja se mora zagrijati. Mjenjač, diferencijal, zglobovi, gume, kočnice, svi ovi sistemi imaju svoja maziva i svoje radne temperature. Nijedan od njih se ne zagrijava dok auto stoji u mjestu, jer ne rade pod opterećenjem. Jedini način da se cijeli pogonski lanac ravnomjerno zagrije jeste lagana vožnja.

Koliko je zaista dovoljno čekati prije vožnje

Za benzinske motore dovoljno je 20 do 30 sekundi nakon paljenja. Ulje je već stiglo gdje treba, obrtaji su se stabilizovali i možete polako krenuti. Ne čekajte da se kazaljka temperature pomakne, jer ona reaguje na temperaturu rashladne tečnosti, a ona se zagrijava znatno sporije od samog ulja.

Za dizel motore postupak je sličan. Grijači (svjećice žarenja) obave posao za 3 do 5 sekundi, nakon čega motor pali normalno. Pričekajte dodatnih 30 do 60 sekundi i lagano krenite. Moderna dizel vozila sa common-rail sistemom ubrizgavanja ne zahtijevaju duže zagrijavanje od toga.

Na ekstremnom mrazu, ispod minus 15 stepeni, ulje ima znatno veću viskoznost i teže protiče kroz uske kanale za podmazivanje. U tim uslovima razumno je pričekati jednu do dvije minute prije kretanja, ali ni tada nema potrebe za pet ili deset minuta stajanja.

Ključno pravilo za sve motore: prvih par minuta vožnje izbjegavajte visoke obrtaje i nagla ubrzavanja. Držite se umjerenog tempa dok kazaljka temperature ne dođe u sredinu skale. Tada je motor spreman za puno opterećenje.

Zašto je dugačko stajanje u leru štetno

Motor u leru (praznom hodu) radi na najnižim obrtajima i najnižoj temperaturi sagorijevanja. U tom režimu gorivo se ne sagorijeva potpuno, a posljedice su konkretne.

1. Nesagorjelo gorivo prolazi pored klipnih prstenova i razrjeđuje motorno ulje. Razrijeđeno ulje gubi podmazujuća svojstva brže nego što bi trebalo, a nivo na mjernoj šipci može čak porasti.
2. Na svjećicama i u komori za sagorijevanje stvaraju se naslage ugljenika. Kod dizel motora to posebno pogađa DPF filter i EGR ventil, koji su ionako skloni začepljenju.
3. Katalizator ne dostiže radnu temperaturu dok motor radi u leru, što znači da propušta više štetnih gasova i brže se troši.
4. Trošite gorivo bez ikakvog pomaka. Prosječan motor u leru potroši otprilike 0,5 do 1 litar na sat, zavisno od zapremine i broja cilindara.

U radionici redovno vidimo motore sa razrijeđenim uljem i naslagama na svjećicama kod vozača koji svako jutro drže motor deset minuta u mjestu. Kratak start i lagana vožnja su zdraviji i za motor i za novčanik.

Razlika između benzinca i dizela na hladnom startu

Benzinski motori se generalno brže zagrijavaju, jer imaju svjećice za paljenje koje odmah pale smjesu. Dovoljno je 20 do 30 sekundi i lagano kretanje. Benzinac dostiže radnu temperaturu obično za 5 do 10 minuta lagane vožnje, zavisno od spoljne temperature i tipa motora.

Dizel motori koriste kompresiju za paljenje, a na hladnom startu im pomažu grijači koji zagriju komore. Ovaj proces traje svega nekoliko sekundi. Nakon uspješnog paljenja, dizel motor se ponaša slično benzinskom, samo mu treba nešto duže da dostigne radnu temperaturu jer radi na nižim obrtajima i ima veću masu bloka.

Turbo motori, bilo benzinski ili dizel, ne zahtijevaju dodatno zagrijavanje prije vožnje. Turbina se ionako ne aktivira pri niskim obrtajima u leru. Ono na šta treba paziti kod turbo motora jeste gašenje: poslije duže vožnje pri većem opterećenju dobra praksa je pustiti motor minut do dva u leru prije gašenja, da se turbina ohladi i ulje nastavi cirkulisati kroz ležajeve. Ali to je tema za kraj vožnje, ne za početak.

Ukratko

Zagrijavanje motora u mjestu po pet, deset ili više minuta je navika iz prošlosti koja današnjim motorima više šteti nego što pomaže. Upalite motor, pričekajte pola minute i lagano krenite. Prvih par minuta vozite umjereno, bez naglih ubrzavanja, i motor će se zagrijati upravo onako kako je projektovan.

Ako niste sigurni da li vaš motor radi kako treba na hladnom startu, ili primjećujete neuobičajene zvukove i vibracije dok je hladan, svratite u radionicu. Bolje je provjeriti sada nego čekati da sitni simptom preraste u skup kvar.