Skoro svaki vozač koji ugradi plin u jednom trenutku postavi isto pitanje: zašto auto na plinu troši više litara nego na benzinu? Odgovor je jednostavan i nije razlog za brigu, ali postoji granica iznad koje veća potrošnja prestaje biti normalna i postaje simptom konkretnog problema. Ovaj savjet objašnjava gdje je ta granica, šta je čeka ako se pređe i kako se potrošnja na plinu pošteno mjeri.
Zašto plin po litri uvijek troši više od benzina
Plin (LPG) ima nižu energetsku vrijednost po litri nego benzin. Jedan litar plina sadrži otprilike 73-78% energije jednog litra benzina. Da bi motor proizveo istu snagu, mora potrošiti više litara plina. U praksi to znači 10-20% veću potrošnju u litrima, zavisno od motora, sistema i uslova vožnje.
Konkretno: ako auto na benzinu troši 8 litara na 100 km, na plinu će tipično trošiti 8,8-9,6 litara. Ušteda ne dolazi iz potrošnje po litri, već iz cijene litre. Plin je znatno jeftiniji od benzina, pa i sa 15% više litara mjesečni račun za gorivo pada. To je cela poenta ugradnje plina, ne manja potrošnja u litrima, nego manji troškovi na kraju mjeseca.
Ako razlika prelazi 20% u stabilnim uslovima (iste relacije, ista temperatura, isti stil vožnje), nešto u sistemu ne radi kako treba i treba provjeriti.
Mape i kalibracija kao najčešći uzrok prekomjerne potrošnje
Plinski računar kontroliše koliko plina brizgaljke ubrizgavaju na osnovu elektronskih mapa. Te mape se podešavaju prilikom ugradnje i rekalibriraju na servisima. Ako su mape podešene tako da daju prebogatu smješu, motor radi, ali troši nepotrebno.
Problem nastaje u dvije tipične situacije. Prva: na benzinskoj strani se nešto promijeni (zamijenjene svjećice, očišćen usisni kolektor, zamijenjen MAF senzor), a rekalibracija plinskih mapa se ne uradi. Stare mape su bile podešene za staro stanje motora i više ne odgovaraju. Druga situacija: kalibracija se jednostavno nikad nije ponovila od ugradnje, a parametri su se s vremenom pomjerili.
Rekalibracija mapa je standardni dio servisa plinskog sistema i u velikom broju slučajeva sama po sebi vraća potrošnju u očekivani okvir. Zato se nakon svakog većeg zahvata na benzinskoj strani obavezno radi i provjera plinskih mapa.
Filteri plina i isparivač
Plinski sistem ima filtere za tečnu i gasovitu fazu koji hvataju nečistoće iz plina. Kada se filteri zapuše, protok plina pada i smješa postaje nestabilna. Motor kompenzuje na razne načine, a rezultat je viša potrošnja, ponekad praćena blagim trzanjem ili gubitkom snage. Filteri se mijenjaju svakih 10.000-15.000 km, a mnogi vozači ih zanemare pa voze dvostruko duže na istim filterima. Samo zamjena filtera često riješi problem. Više o intervalima i šta sve obuhvata redovni pregled sistema pročitajte u savjetu o servisu auto plina.
Isparivač (reducer) pretvara tečni plin u gasoviti oblik i reguliše pritisak na izlazu. Kada membrana oslabi ili opruga izgubi silu, pritisak varira i brizgaljke ne dobijaju stabilan dotok plina. Efekat je sličan zapušenim filterima, ali se obično pojačava pri većem opterećenju motora ili dok je motor hladan (naročito zimi). Ispravnost isparivača provjerava se mjerenjem izlaznog pritiska pod opterećenjem.
Svjećice i bobine, tihi krivci za potrošnju na plinu
Ovo je uzrok koji vozači najrjeđe pogađaju sami, a u praksi pokriva velik dio dolazaka. Plin zahtijeva jači varničarski skok za paljenje smješe od benzina. Kada je svjećica istrošena ili bobina oslabila, iskra može biti dovoljna za benzin, ali nedovoljna za plin. Rezultat je nepotpuno sagorijevanje na plinu, koje se direktno pretvara u višu potrošnju, a na benzinu se jedva primjećuje.
Mnogi vozači u tom trenutku pomisle da je problem u plinskom sistemu, a zapravo bi zamjena svjećica ili provjera bobina odmah riješila stvar. Ako primijetite da je potrošnja na plinu porasla, a na benzinu je ostala ista, svjećice i bobine su prvi kandidat za provjeru. Detaljnije o intervalima i izboru svjećica pročitajte u savjetu o svjećicama.
Stil vožnje i curenje kao posebni slučajevi
Način vožnje utiče na potrošnju plina jednako kao i na potrošnju benzina, ali se na plinu razlika jače osjeti. Vožnja na visokim obrtajima, nagle akceleracije i čest gradski režim start-stop povećavaju potrošnju oba goriva, ali se na plinu to manifestuje kao dodatna litra ili dvije na 100 km jer je bazna potrošnja već viša nego na benzinu.
Curenje plina na crijevima, spojevima ili ventilima je ozbiljan slučaj koji ide van okvira potrošnje. Čak i sitno curenje smanjuje količinu plina koja stiže do motora i podiže potrošnju, ali je bitnije to što predstavlja sigurnosni rizik. Ako osjetite miris plina u motornom prostoru ili oko rezervoara, provjera je hitna, ne samo zbog potrošnje nego zbog sigurnosti. Više o simptomima koji ukazuju na probleme u radu plinskog sistema pročitajte u savjetu o lošem radu na plinu.
Kako pošteno izmjeriti potrošnju na plinu
Da biste znali da li je vaša potrošnja zaista van normale, potrebno je korektno mjerenje. Napunite punu bocu plina, zabilježite kilometražu i vozite normalnom rutom (kombinovana gradska i vangradska vožnja). Kada potrošite bocu, ponovo napunite do vrha i zabilježite koliko ste sipali. Podijelite potrošene litre sa pređenim kilometrima i pomnožite sa 100. Ponovite isto na benzinu na istoj ili sličnoj ruti. Razlika do 20% u korist benzina je očekivana.
Uzroci koji nisu specifični za plin, kao što su nizak pritisak u gumama, zaglavljen termostat ili istrošeni kočioni mehanizmi, podižu potrošnju oba goriva podjednako. Ako primijetite da je i benzinska potrošnja viša od uobičajene, uzrok je u motoru ili šasiji, ne u plinskom sistemu. Te opšte uzroke detaljno pokriva savjet o povećanoj potrošnji goriva.
Ako vam se čini da plin troši previše, a niste sigurni da li je to normalno ili kvar, zakažite termin i provjerićemo kompletan plinski sistem, od mapa i filtera do brizgaljki i isparivača.