Na benzinu ide bez zamjerke, a čim se prebaci na plin počne trzati, gubi snagu ili troši mnogo više nego ranije. Ovo je najčešći razlog dolaska u radionicu među vozačima koji voze na plin. Problem gotovo uvijek ima konkretan uzrok, a redoslijed provjere u praksi izgleda uvijek otprilike isto.
Filteri plinske faze kao prvi osumnjičeni
Plinski sistem ima dva filtera: jedan za tečnu fazu (prije reducera) i jedan za gasovitu fazu (poslije reducera, prije brizgaljki). Oba hvataju nečistoće iz plina, a kvalitet plina na pumpama varira. Kada se filteri zapuše, protok plina pada, smjesa postaje siromašna, a motor to osjeća kao trzanje, gubitak snage i nestabilan prazan hod.
Razlog zašto su filteri uvijek prvi na listi je jednostavan: najčešće su u pitanju, a zamjena je brza. Filteri se mijenjaju svakih 10.000-15.000 km, a mnogi vozači ih zanemare pa voze i 40.000-50.000 km na istim filterima. U tom slučaju, samo zamjena filtera potpuno riješi problem. Više o intervalima i šta sve obuhvata redovni pregled plinskog sistema možete pročitati u savjetu o servisu auto plina.
Brizgaljke plina: prljave, van kalibracije ili istrošene
Ako su filteri uredni, sljedeće na redu su plinske brizgaljke (injektori). One rade milione ciklusa otvaranja i zatvaranja, a s vremenom se na njima nakupe naslage, zaptivni elementi se istroše i opruge oslabe. Rezultat je neprecizno doziranje plina, pa jedan ili više cilindara dobije previše ili premalo goriva.
Simptomi su slični zapušenim filterima, ali se razlikuju u jednom detalju: kod brizgaljki problem obično nije ravnomjeran. Jedan cilindar radi lošije od ostalih, pa motor ima karakteristično neravnomjerno trzanje umjesto ravnomjernog gubitka snage. Dijagnostika pokazuje razliku u vremenima ubrizgavanja između brizgaljki, što odmah sužava problem.
Brizgaljke se obično servisiraju ultrazvučnim čišćenjem na 80.000-100.000 km, a kompletna zamjena dolazi na red na 150.000-200.000 km, zavisno od tipa sistema i kvaliteta održavanja. U velikom broju slučajeva, čišćenje je dovoljno da ih vrati u normalu.
Reducer (isparivač) i zašto je bitan za snagu
Reducer je komponenta koja pretvara tečni plin u gasoviti oblik prije nego ga brizgaljke pošalju u motor. Da bi to radio ispravno, potreban mu je pravilan radni pritisak, zdrava membrana i dovoljno toplote od rashladne tečnosti motora.
Problemi sa reducerom daju specifičan obrazac: auto loše radi na plinu dok se motor ne zagrije (posebno zimi), gubi snagu pri većem opterećenju ili se vraća na benzin sam od sebe. Ako je membrana oštećena ili je opruga oslabila, pritisak na izlazu iz reducera varira i smjesa nikad nije stabilna. Kod motora sa većom zapreminom (1.8, 2.0 i više) čest problem je i premali reducer koji jednostavno ne može obezbijediti dovoljno plina za snažniji motor, naročito pri punom gasu.
Ispravnost reducera se provjera mjerenjem izlaznog pritiska pod opterećenjem. Ako je pritisak van specifikacije, popravka je obično zamjena membrane i zaptivnog kompleta, što reducer vraća u fabrički rad.
Svjećice i bobine: benzinska strana koja kvari plin
Ovo je uzrok koji vozači najrjeđe pogađaju sami, a u praksi je izuzetno čest. Istrošene svjećice ili slabe bobine paljenja utiču na rad plina mnogo više nego na rad benzina. Razlog je fizikalan: plin zahtijeva jači varničarski skok za paljenje smjese od benzina. Kada je svjećica istrošena ili bobina oslabila, iskra je dovoljno jaka za benzin, ali nedovoljno jaka za plin.
Rezultat je auto koji na benzinu radi savršeno (ili gotovo savršeno), a na plinu trza, propušta paljenje i troši više. Mnogi vozači u tom trenutku pomisle da je problem u plinskom sistemu i traže kvar tamo, a zapravo bi zamjena svjećica i provjera bobina odmah riješili stvar. Detaljnije o tome kada i kako birati svjećice pročitajte u savjetu o svjećicama.
Zato se nakon svakog servisa benzinske strane (zamjena svjećica, bobina, čišćenje usisa) uvijek radi rekalibracija plinskih mapa. Stare mape podešene za staro stanje motora više ne odgovaraju novom stanju, pa auto trza na plinu iako je benzinska strana sada bolja nego prije.
Crijeva, spojevi i prelazak benzin-plin
Dva manje česta, ali važna uzroka zaslužuju pažnju. Curenje na plinskim crijevima ili spojevima može biti sitno i teško primjetno, ali dovoljno da poremeti pritisak u sistemu i izazove nestabilan rad. Miris plina u motornom prostoru ili oko rezervoara je jasan signal za hitnu provjeru.
Drugi simptom koji vozači opisuju je trzanje ili kašnjenje prilikom prelaska sa benzina na plin. Kod ispravnog sistema, prelazak je gladak i gotovo neprimjetan. Ako auto zamuckuje, gasi se nakratko ili trza pri prelasku, problem može biti u podešavanju trenutka prelaska (temperatura rashladne tečnosti pri kojoj ECU aktivira plin), u razlici pritisaka ili u komunikaciji između plinskog i benzinskog računara.
Kako pristupiti problemu: redoslijed provjere
Kada vozač dođe sa simptomom "na benzinu radi dobro, na plinu loše", provjera u radionici ide ovim redom:
- Kada je zadnji put rađen servis plina? Ako je prošlo više od 15.000 km ili godinu dana, filteri i osnovna kalibracija su prvi korak.
- Kakvo je stanje svjećica i bobina? Ako su stare ili neodgovarajuće, mijenjaju se prije nego se uopšte traži kvar u plinu.
- Dijagnostika plinskog sistema: provjera brizgaljki (protok, vremena ubrizgavanja), reducera (pritisak pod opterećenjem) i mapiranja.
- Vizuelni pregled crijeva, spojeva i električnih konektora.
U velikom broju slučajeva, problem se riješi u prva dva koraka. Zapušeni filteri ili istrošene svjećice pokrivaju više od polovine svih dolazaka sa ovim simptomom. Ako niste sigurni odakle početi, zakažite termin i provjerićemo kompletan plinski sistem na licu mjesta.