Ako vas zanima zašto auto loše radi na plinu, pogledajte naš vodič za dijagnostiku po simptomima. Ovdje ćemo ići drugačijim putem i proći kroz svaku komponentu plinskog sistema, objasniti šta na njoj najčešće zakazuje i kako se kvar oglašava. Ovo je katalog problema koji viđamo kod nas u radionici, organizovan po dijelovima sistema.
Filteri tečne i gasne faze
Filteri su najčešći i najjeftiniji kvar za prevenciju, a opet jedan od razloga zašto vozila dolaze sa izgubljenom snagom na plinu. Svaki plinski sistem ima najmanje dva filtera, jedan za tečnu fazu (prije reduktora) i jedan za gasnu fazu (poslije reduktora). Kvalitet plina na našim pumpama varira, i nečistoće koje filter hvata postepeno smanjuju protok.
Zapušen filter tečne faze ograničava dovod plina do reduktora, pa motor gubi snagu pri većem opterećenju, posebno na autoputu ili pri pretjecanju. Zapušen filter gasne faze pravi slične simptome, ali dodaje i neravnomjeran rad u leru. Podmuklo je to što se pogoršanje dešava postepeno, vozač se navikne i ne primijeti dok auto ne počne trzati ili gasiti se. Zamjena filtera je posao od petnaestak minuta koji bi trebalo raditi na svakih 10.000 do 15.000 km, zavisno od kvaliteta plina u vašem regionu. Više o intervalima možete pročitati u vodiču za servisne intervale.
Reduktor (isparivač)
Reduktor je srce plinskog sistema. Pretvara tečni plin u gasoviti koristeći toplotu rashladne tečnosti motora, i reguliše pritisak gasa koji ide dalje prema brizgaljkama. Unutar reduktora su membrane (obično od specijalne gume ili silikona) i opruge koje kontrolišu pritisak.
Membrana stari, gubi elastičnost i na kraju puca ili se deformiše. Kad se to desi, reduktor ne može održati stabilan pritisak, motor dobija pogrešnu količinu gasa, počinje trzati, gubi snagu ili se vraća na benzin. Opruge takođe slabe tokom vremena, što pomjera radni pritisak van fabričkih vrijednosti. Druga česta stvar je problem sa rashladnim priključkom, curenje ili zapušenost na crijevu koje dovodi toplu tečnost iz sistema hlađenja motora. Bez dovoljno toplote, reduktor ne može pravilno ispariti plin, i tu nastaje poznati problem "auto loše radi na plinu dok se ne zagrije". Zimi su ovi simptomi mnogo izraženiji jer je početna temperatura niža, pa reduktoru treba više vremena da dosegne radnu temperaturu.
Servis reduktora podrazumijeva zamjenu membrana, zaptivki i provjeru opruga, obično na svakih 80.000 do 120.000 km ili ranije ako se pojave simptomi.
Plinske brizgaljke
Brizgaljke (injektori) su precizni elektromagnetni ventili koji doziraju gas u usisnu granu. Rade milione ciklusa otvaranja i zatvaranja, i s vremenom se zaptivni elementi istroše, opruge oslabe, a naslage iz plina mogu zalijepiti pokretne dijelove.
Najčešći simptom istrošenih brizgaljki je trzanje pri vožnji, posebno pri konstantnoj brzini na autoputu. To se dešava jer jedna ili dvije brizgaljke doziraju drugačije od ostalih, pa cilindri ne dobijaju jednaku količinu gasa. Motor radi neravnomjerno, što vozač osjeti kao lagano trzanje ili podrhtavanje. Brizgaljka koja "zalijepljuje" reaguje sporije na signal od plinskog kompjutera, pa se pojavljuje kašnjenje u doziranju. Kod uznapredovalog habanja, potrošnja na plinu vidljivo raste jer sistem kompenzuje lošu atomizaciju većom količinom gasa.
Ultrazvučno čišćenje brizgaljki obično vraća performanse ako je habanje u ranoj fazi. Kod ozbiljnijeg trošenja potrebna je zamjena kompletnih setova, jer miješanje starih i novih brizgaljki pravi razliku u doziranju među cilindrima.
Multiventil i plinska boca
Multiventil je sklop montiran na plinskoj boci koji objedinjuje ventil za punjenje, ventil za oduzimanje gasa, sigurnosni ventil i senzor nivoa. Najčešći problem kod multiventila je senzor nivoa koji laže, pokazivač na tabli pokazuje pola boce, a plin nestane nakon dvadesetak kilometara, ili obrnuto, stalno pokazuje puno. Senzor radi na principu plovka ili magnetnog sklopa i podložan je habanju.
Drugi problem je ventil koji ne zatvara potpuno, što može uzrokovati da se boca ne puni do kraja ili da plin lagano curi (prepoznatljiv miris merkaptana u prtljažniku). Važno je razumjeti da plinska boca ima ograničenje punjenja na maksimalno 80% kapaciteta, to nije greška sistema nego sigurnosna mjera koja ostavlja prostor za širenje gasa pri promjeni temperature. Ako pokazivač nikad ne pokazuje "puno", to može biti normalno.
Boca sama po sebi rijetko pravi probleme u roku trajanja atesta, ali atestirani pregled boce je obavezan svakih 5 do 10 godina zavisno od tipa i propisa.
Elektronika i senzori
Plinski kompjuter (ECU) upravlja cijelim sistemom na osnovu podataka sa više senzora, senzora temperature reduktora, senzora pritiska gasa (map senzor), senzora temperature gasa i signala sa originalnog benzinskog kompjutera. Problem na bilo kojem od ovih senzora utiče na rad sistema.
Oksidisani konektori na brizgaljkama su klasika, posebno na instalacijama starijim od pet do sedam godina. Vibracije i toplota motora uzrokuju pucanje izolacije na žicama, a vlaga završi posao. Senzor temperature reduktora koji daje pogrešne podatke može dovesti do toga da sistem misli da je reduktor hladan i ne dozvoli prelazak na plin, ili obrnuto, prebaci na plin prerano dok reduktor još nije zagrijan.
Na starijim instalacijama sa emulatorima (uređaji koji simuliraju rad benzinskih brizgaljki da benzinski kompjuter ne prijavi grešku), čest je problem sa podešenostima emulatora nakon promjene svjećica ili bobina. Emulator je podešen za određene parametre, i kad se oni promijene, emulator može početi javljati lažne greške.
Problemi s prelaskom na plin
Prelazak sa benzina na plin nije trenutak, to je proces koji zavisi od ispunjenja nekoliko uslova, temperatura rashladne tečnosti mora dostići određenu vrijednost (obično 35 do 45 °C), pritisak u reduktoru mora biti stabilan, i plinski kompjuter mora dobiti čiste signale sa svih senzora. Kad neki od ovih uslova nije ispunjen, sistem ostaje na benzinu ili se vraća nazad.
"Auto neće da pređe na plin" je čest razlog za dolazak u radionicu. Najčešći uzrok je senzor temperature reduktora koji ne šalje tačnu vrijednost, pa kompjuter nikad ne dobije signal da je reduktor spreman. Drugi čest uzrok je nizak pritisak gasa zbog zapušenog filtera ili istrošene membrane reduktora, kompjuter registruje nestabilan pritisak i odbija prebacivanje. Treća situacija je kad auto pređe na plin, ali se nakon minutu-dvije vrati na benzin. To obično znači da plinski kompjuter detektuje preveliku korekciju u odnosu na očekivane mape i vraća motor na benzin kao zaštitnu mjeru.
Ako se pitate kako prepoznati da je problem u kvaliteti plina, a ne u sistemu, pročitajte naš poseban vodič na tu temu. A za detaljan pregled šta se tačno provjerava na servisu plinskog sistema, tu je vodič za pregled plina.
Svaki od ovih problema je rješiv kad se pravilno dijagnostikuje. Ako primjećujete bilo koji od opisanih simptoma, ili plin jednostavno ne radi kao nekad, dođite na pregled. Radimo kompletnu dijagnostiku i servis plinskog sistema za sve tipove instalacija. Zakažite termin preko naše kontakt stranice.