Upalite klimu, padne temperatura u kabini za dvadesetak stepeni, a igla goriva se pomjeri brže nego što ste očekivali. Koliko klima troši goriva zaista, a koliko je to mit koji se ponavlja na forumima bez ijednog konkretnog broja? ADAC je izmjerio podatke koji daju jasan odgovor, a mi ćemo ih prevesti u konkretan iznos u konvertibilnim markama, po aktuelnim cijenama goriva u BiH.
Vodič je pripremila radionica Auto Gas Gaga iz Banje Luke, na osnovu tehničkih podataka i dugogodišnjeg iskustva sa servisom klima uređaja na svim tipovima vozila.
Ovaj članak je dio serije vodiča za uštedu goriva u BiH 2026, koju je pripremila radionica Auto Gas Gaga iz Banje Luke. Kompletna analiza sva tri pravca uštede goriva, od tehnike vožnje koja ne košta ništa, preko pametnog korištenja klime ljeti, do održavanja motora i komponenti koje direktno utiču na potrošnju, sa tabelama godišnjih troškova po klasi vozila i realnim cifarama uštede u KM, nalazi se u kompletnom vodiču za smanjenje potrošnje goriva u BiH 2026.
Sadržaj
- Koliko klima zaista povećava potrošnju goriva
- Grad, autoput i gužva - gdje klima troši najviše
- Klima ili otvoreni prozori - šta je zaista jeftinije
- Automatska vs ručna klima - razlika u potrošnji
- Osam savjeta kako smanjiti potrošnju goriva ljeti
- Koliko vas klima košta u KM godišnje
- Kada klima troši više nego što treba - znakovi kvara
- Često postavljana pitanja
- Srodni članci
Koliko klima zaista povećava potrošnju goriva
Klima uređaj u automobilu troši gorivo jer kompresor klime crpi snagu direktno sa motora. Taj kompresor pokreće remen vezan za radilicu, a za rad mu treba između 2 i 6 konjskih snaga, zavisno od veličine sistema i potrebnog hlađenja. Na malom gradskom autu sa motorom od 75 konjskih snaga, tih 4-5 KS koje kompresor uzme predstavljaju oko 6% ukupne snage motora. Na većem autu sa 150 konjskih snaga, isti kompresor uzme manji procenat i uticaj na potrošnju je proporcionalno manji.
ADAC testovi pokazuju da klima uređaj povećava potrošnju goriva za 10-15%, zavisno od modela i uslova vožnje. U apsolutnim brojevima, to znači od 0,3 do 2,4 litra na 100 kilometara više potrošnje. Raspon je ogroman jer zavisi od toga gdje i kako vozite, kakav vam je motor i koliko je efikasan sam klima sistem.
Na kratkim gradskim vožnjama efekat je najizraženiji. Motor radi na niskim obrtajima, kompresor klime konstantno vuče snagu, a vi stojite na semaforu sa motorom koji troši gorivo samo da pogoni klimu. Na dužim dionicama autoputa, klima se jednom ohladi do željene temperature i onda radi sa manjim opterećenjem, pa njen uticaj pada na minimum.
Faktor koji mnogi zaboravljaju je početno hlađenje. Kad sjednete u auto koji je stajao na suncu i unutrašnjost je zagrijana na 60-70 stepeni, klima mora intenzivno raditi prvih 10-15 minuta da obori temperaturu. Taj period troši najviše goriva. Ako vaša prosječna vožnja traje 15 minuta, većinu tog vremena klima radi na punom kapacitetu i potrošnja je maksimalna. Zato je važno razumjeti da sama brojka "10-15% više" ne govori cijelu priču. Stvarni uticaj zavisi od dužine vožnje, početne temperature u kabini i brzine kojom se krećete.
Grad, autoput i gužva - gdje klima troši najviše
Konkretan test na vozilima sa motorima 90-100 konjskih snaga, što odgovara prosječnom BiH vozilu, dao je precizne brojeve koje vrijedi znati.
Koliko klima troši goriva na autoputu
Na autoputu pri brzini od 130 km/h, klima povećava potrošnju za samo 0,2-0,3 litra na 100 km. Na toj brzini motor već radi u višem režimu i kompresor klime predstavlja zanemariv dodatni teret. Vazduh koji prolazi kroz kondenzator na prednjoj rešetki efikasno hladi sistem, pa kompresor ne mora raditi punom snagom. Ovo je razlog zašto na dužem putovanju klima praktično ne utiče na budžet za gorivo.
U gradskoj vožnji sa prosječnom brzinom od 19 km/h, tipičnoj za jutarnju gužvu u Banjoj Luci ili Sarajevu, ručna klima troši čak 2,4 litra na 100 km više. To je ogromna razlika. Na brzini od 50 km/h u normalnom gradskom saobraćaju, potrošnja zbog klime pada na oko 1-1,5 litar na 100 km više.
Ključ je u tome što klima troši približno istu količinu energije bez obzira na brzinu vožnje, ali na nižim brzinama motor je manje efikasan, pa relativni uticaj klime raste. Na autoputu, motor proizvodi više konjskih snaga i kompresor klime je mali procenat tog ukupnog rada. U gužvi, motor jedva vrti i kompresor klime postaje značajan potrošač. Dodatno, u gradskoj vožnji auto se češće zaustavlja i ponovo kreće, a svako kretanje iz mjesta zahtijeva više goriva kada kompresor klime istovremeno opterećuje motor.
Klima ili otvoreni prozori - šta je zaista jeftinije
Ovo je vječna debata i odgovor zavisi od brzine kojom se krećete.
Da li klima troši više goriva nego otvoreni prozori
Do 60-70 km/h, otvoreni prozori su jeftinija opcija. Aerodinamički otpor na tim brzinama je mali, a prirodno strujanje vazduha pruža dovoljno hlađenja bez ikakvog troška goriva. Klima na istoj brzini povećava potrošnju za oko 1-1,5 litar na 100 km.
Iznad 80 km/h situacija se mijenja. Otvoreni prozori na toj brzini stvaraju značajan aerodinamički otpor koji može povećati potrošnju goriva za 5-8%, što je uporedivo sa radom klime. Na autoputu, pri 120-130 km/h, otvoreni prozori troše više goriva nego klima jer je aerodinamički otpor proporcionalan kvadratu brzine. Dupla brzina znači četverostruki otpor vazduha.
Praktično pravilo je jednostavno: u gradu i na sporim putevima otvorite prozore, na otvorenom putu i autoputu upalite klimu. Vaš novčanik će vam zahvaliti u oba slučaja. Pritom, prozor na vozačevoj strani otvoren za dva prsta daje dovoljno cirkulacije u gradu bez velikog otpora, dok potpuno otvoreni prozori na svim stranama stvaraju buku i turbulenciju u kabini koja otežava razgovor i koncentraciju u vožnji.
Automatska vs ručna klima - razlika u potrošnji
Automatska klima je oko 40% efikasnija od ručne klime u gradskoj vožnji. Razlog je u tome što automatska klima sama reguliše snagu kompresora prema trenutnoj temperaturi u kabini i vani.
Ručna klima poznaje samo dva stanja: uključena ili isključena. Kad je uključena, kompresor radi punom snagom bez obzira na to je li kabina već ohlađena na željenu temperaturu. Vozač sa ručnom klimom obično podešava jačinu duvaljke, ali kompresor radi isto. Automatska klima, s druge strane, koristi senzore temperature i elektronski upravljanu spojku kompresora da fino dozira hlađenje. Kad se kabina ohladi, kompresor radi sa smanjenom snagom ili se privremeno isključi.
U gradskoj gužvi, gdje klima mora dugo raditi, ta razlika je mjerljiva: automatska klima troši 1,2-1,3 litra na 100 km više, dok ručna troši 2,4 litra više. Na autoputu, razlika između automatske i ručne klime je zanemariva jer obe rade sa manjim opterećenjem.
Ako vaš auto ima ručnu klimu, postoji jednostavan trik: kad se kabina ohladi, isključite klimu na par minuta, pa je ponovo uključite. Simulirate ono što automatska klima radi sama. Nije savršeno, ali pomoći će vam da uštedite 0,5-1 litar na 100 km u gradskoj vožnji u odnosu na stalno upaljenu ručnu klimu.
Osam savjeta kako smanjiti potrošnju goriva ljeti
Evo konkretnih koraka koji smanjuju uticaj klime na potrošnju bez žrtvovanja komfora. Svaki od njih je primjenjiv odmah, bez ulaganja.
Kako parkiranje u hladu smanjuje potrošnju goriva
1. Parkirajte u hladu kad god je moguće. Auto koji je stajao u hladu ima unutrašnju temperaturu 15-25 stepeni nižu od auta na direktnom suncu. Klima ga hladi za 5 minuta umjesto za 15, a prvih 10 minuta je upravo period kad klima troši najviše goriva. Ako nemate hlad, koristite sjenila za vjetrobransko staklo. Ta reflektivna sjenila mogu smanjiti temperaturu na tabli za 20-30 stepeni i čuvaju plastiku od krtosti izazvane UV zračenjem.
2. Provjetrite auto prije paljenja klime. Kad uđete u zagrijan auto, otvorite sve prozore na 30-60 sekundi i pustite najtopliji vazduh da izađe. Vazduh na 65 stepeni je lakši od vazduha na 30 stepeni i sam izlazi napolje. Tek onda zatvorite prozore i upalite klimu. Ovaj korak skraćuje fazu maksimalnog hlađenja i smanjuje ukupnu potrošnju goriva jer klima kreće od niže početne temperature.
3. Postavite klimu na 22-24 stepena, ne na minimum. Svaki stepen ispod 22 znači da kompresor mora raditi jače. Razlika između 18 i 23 stepena na klimi može iznositi 0,5-1 litar na 100 km više potrošnje. Tijelo se brzo navikne na 23 stepena, a ta temperatura je dovoljno ugodna za vožnju bez znojenja.
4. Koristite recirkulaciju vazduha u gradu. Kad upalite recirkulaciju, klima hladi već ohlađeni vazduh iz kabine umjesto vrućeg spoljnog vazduha. To je značajno efikasnije jer klima ne mora obarati temperaturu sa 38 stepeni spoljnog vazduha, nego sa 25 stepeni koji su već u kabini. Na autoputu, prebacite na svježi vazduh svakih 15-20 minuta da osvježite kiseonik u kabini, pa se vratite na recirkulaciju.
5. Ugasite klimu 3-5 minuta prije kraja vožnje. Sistem zadržava hladnoću i bez kompresora nekoliko minuta. Ovaj trik ujedno pomaže da isparivač klime osuši, što sprječava razvoj bakterija i plijesni koje uzrokuju neprijatan miris. Duvaljku ostavite upaljenu, samo isključite AC dugme.
6. Održavajte ispravan pritisak u gumama. Pravilno napuhane gume poboljšavaju potrošnju prosječno za 0,6%, a u nekim slučajevima do 3%. Ljeti, kad je asfalt vruć, gume sa niskim pritiskom stvaraju veći otpor kotrljanja. Provjeravajte pritisak jednom u dvije sedmice, uvijek na hladnim gumama ujutro. Detaljno o pritisku i održavanju guma možete pročitati u našem vodiču o gumama i pritisku.
7. Izbjegavajte agresivnu vožnju ljeti. Agresivna vožnja smanjuje ekonomičnost za 15-30% na autoputu i 10-40% u gradskoj vožnji sa čestim zaustavljanjima. U kombinaciji sa klimom, to je dvostruki udar na budžet za gorivo. Mirna vožnja sa anticipacijom saobraćaja je besplatna ušteda koja se mjeri u stotinama KM godišnje. Više konkretnih tehnika za ekonomičniju vožnju naći ćete u našem vodiču za smanjenje potrošnje goriva.
8. Provjerite da li je pravo motorno ulje u motoru. Pogrešna viskoznost ulja smanjuje ekonomičnost motora za 1-2%. Kombinovano sa radom klime ljeti, to je dodatni trošak koji se godišnje nakupi. Koristite ulje koje proizvođač propisuje za vaš motor i godišnje doba. Ako niste sigurni koje je pravo, pogledajte naš vodič za odabir motornog ulja.
Koliko vas klima košta u KM godišnje
Prevedimo procente u konkretan novac. Prema podacima sa cijenegoriva.ba na dan 13.06.2026., prosječna cijena dizela u BiH iznosi 3,03 KM po litru, benzina B95 2,92 KM po litru, a LPG-a 1,41 KM po litru.
Koliko klima košta u KM na 100 km
Uzmimo prosječnog BiH vozača koji vozi kombinovano: 60% grad, 40% otvoreni put. Bazna potrošnja mu je 7 litara dizela na 100 km. Sa klimom u ljetnim mjesecima, potrošnja raste na prosječno 7,8-8 litara na 100 km, dakle oko 0,8-1 litar više.
Na 100 km, to je 0,8 do 1 litar dizela, odnosno 2,40-3,03 KM dodatnog troška. Za benzinca sa istom baznom potrošnjom, trošak klime na 100 km iznosi 2,34-2,92 KM. Za vozače na LPG-u, isti dodatni litar plina košta 1,41 KM, što je gotovo duplo manje nego na benzinu ili dizelu.
Prosječan BiH vozač prelazi oko 15.000 km godišnje. Ako klimu koristi 4-5 mjeseci (maj do septembar), to je otprilike 5.000-6.000 km sa upaljenom klimom. Na dizelu, godišnji trošak klime iznosi 120-180 KM. Na benzinu, 117-175 KM. Na LPG-u, 70-85 KM. To je cijena komfora, i za većinu vozača je apsolutno opravdana. Pitanje je samo da li taj trošak može biti 20-30% niži uz pametnije korišćenje klime, a odgovor je da, ako primijenite savjete iz prethodne sekcije.
Vozači na LPG-u ovdje imaju jasnu prednost: LPG je znatno jeftiniji od dizela i benzina po litru, pa je i cijena rada klime proporcionalno niža. Ako vas zanima koliko se ugradnja plina isplati za vaš konkretan slučaj, pogledajte naš kalkulator uštede na auto plinu.
Kada klima troši više nego što treba - znakovi kvara
Klima koja ne radi ispravno troši više goriva jer kompresor radi duže i pod većim opterećenjem pokušavajući postići temperaturu koju sistem ne može dostići. Evo znakova da vaša klima troši gorivo uzalud.
Klima duva mlak vazduh. Ako vazduh iz otvora nije hladan ni nakon 5 minuta rada, vjerovatno je nivo freona nizak. Kompresor se pali i gasi u kratkim ciklusima, troši gorivo, ali ne postiže hlađenje. Dopuna freona rješava problem u većini slučajeva. Ako se freon troši prebrzo, negdje postoji curenje koje treba locirati i popraviti.
Neprijatan miris pri paljenju klime. Plijesan na isparivaču ne utiče direktno na potrošnju, ali zaprljan kabinski filter koji često ide uz ovaj problem smanjuje protok vazduha, tjera kompresor da radi duže i povećava potrošnju. Zamjena kabinskog filtera je najjeftiniji servisni zahvat koji poboljšava i efikasnost klime i kvalitet vazduha u kabini. O detaljima oko kabinskog filtera pročitajte u savjetu o kabinskom filteru polena.
Kompresor se čuje glasnije nego obično. Ležajevi kompresora koji su pri kraju stvaraju dodatni otpor, kompresor troši više snage motora, a to znači i više goriva. Neobičan zvuk iz prednjeg dijela motora pri uključenoj klimi zahtijeva pregled u radionici.
Potrošnja goriva naglo skočila ljeti bez promjene navika. Ako ste počeli trošiti 1-2 litra na 100 km više nego prošlog ljeta, a vozite isto, klima je prvi osumnjičeni. Curenje freona, zapušen kondenzator ili istrošen kompresor su najčešći uzroci. Kondenzator koji je zarastao prašinom, insektima i prljavštinom sa puta gubi sposobnost odavanja toplote, pa kompresor mora raditi intenzivnije. Čišćenje kondenzatora komprimovanim vazduhom je jednostavan zahvat koji može zamjetno poboljšati efikasnost hlađenja. Detaljan vodič o tome šta servis klime obuhvata i kada ga raditi naći ćete u savjetu o servisu klime i punjenju freona.
Neispravan klima sistem ne samo da troši više goriva, nego dugoročno može oštetiti kompresor ili kondenzator, a te popravke su značajno skuplje od redovnog servisa. Ljeto je pravo vrijeme za pregled klime. Zakažite termin i provjerite da vaša klima radi onako kako treba.
Često postavljana pitanja
Koliko klima troši goriva na 100 km?
Klima troši 0,2-2,4 litra na 100 km više, zavisno od uslova vožnje. Na autoputu je to svega 0,2-0,3 litra, u gradskoj gužvi do 2,4 litra. Prosječno, za kombinovanu vožnju, računajte na 0,8-1 litar na 100 km dodatne potrošnje.
Da li je bolje otvoriti prozore ili upaliti klimu?
Do 60-70 km/h, otvoreni prozori su ekonomičniji. Iznad 80 km/h, klima troši manje goriva nego otvoreni prozori zbog aerodinamičkog otpora. Na autoputu uvijek koristite klimu umjesto prozora.
Koliko stepeni treba postaviti klimu za najmanju potrošnju?
Optimalna temperatura je 22-24 stepena. Svaki stepen ispod 22 znači dodatni rad kompresora i višu potrošnju goriva. Razlika između 18 i 23 stepena na klimi može iznositi 0,5-1 litar na 100 km.
Da li automatska klima troši manje goriva od ručne?
Da, automatska klima je oko 40% efikasnija od ručne u gradskoj vožnji. Automatska fino dozira rad kompresora prema temperaturi, dok ručna radi punom snagom kad je uključena. Na autoputu razlika je zanemariva.
Zašto klima ljeti troši više nego zimi?
Ljeti je razlika između željene temperature u kabini (22-24 stepena) i vanjske temperature (35-40 stepeni) mnogo veća nego zimi, kada klima uglavnom služi za odmagljivanje stakala. Veća temperaturna razlika zahtijeva intenzivniji rad kompresora i više goriva.
Da li klima troši gorivo kad je auto u leru?
Da. Kad motor radi u leru, kompresor klime troši približno 0,5-0,8 litara na sat. U gradskoj gužvi sa čestim stajanjima, ovo se sabira. Na semaforu od 2 minute sa upaljenom klimom, potrošite oko 20-30 ml goriva samo na klimu.