Klima u autu: servis, punjenje freona i česti kvarovi pred ljeto

Prvi topliji dan ove sedmice i odmah se sjetite: da li mi klima uopšte radi kako treba? Prošlog ljeta je hladila slabije nego ranije, ali ste rekli "pustiću do sljedeće sezone". Ta sljedeća sezona je sad. Za nekih mjesec dana kreću prave vrućine, radionice u Banja Luci su krcate, a klima koja radi na pola snage postaje prvo neugodnost, a onda skupi kvar. Najbolji trenutak da provjerite klimu je upravo ovo proljeće, prije nego što svi navale u maju.

Kako auto klima radi, ukratko i bez suhoparnog teksta

Klima u autu funkcioniše po istom principu kao kućni frižider, samo je smještena pod haubu i pod tablu. Srce sistema je kompresor, obično pričvršćen za motor i pokretan klinastim remenom. Kompresor sabija freon (rashladno sredstvo) i tjera ga kroz sistem. Freon pod pritiskom ide u kondenzator, mali hladnjak smješten ispred velikog hladnjaka motora, gdje odaje toplinu vazduhu koji prolazi kroz rešetku. Odatle ide u ekspanzioni ventil, gdje se naglo hladi, pa u isparivač ispod table, gdje zapravo hladi vazduh koji puhalica gura u kabinu.

Ključ je ovaj: klima ne "pravi hladnoću", ona apsorbira toplinu iz kabine i izbacuje je van. Kad jedna komponenta u tom lancu popusti, cijeli sistem prestaje raditi ili radi mlako. Zato je i dijagnostika klime uvijek gledanje cjeline, a ne jedne stvari. Ako vas zanima kako se ostali sistemi auta pripremaju za topli period, pogledajte naš vodič kako pripremiti auto za ljeto, klima je samo jedan dio priče.

Znaci da klima ne radi kako treba

Vozači često mjesecima voze sa klimom koja polako slabi, pa tek kad stvarno udari vrućina primijete da nešto ne valja. Evo šta vrijedi primijetiti ranije:

• Ne hladi uopšte ili hladi veoma slabo, čak i kad je namještena na najjače i puhalica radi punom snagom.
• Hladi prvih par minuta pa postane mlaka. Ovo obično govori o niskom nivou freona ili problemu sa senzorom pritiska.
• Čudan zvuk kad se klima uključi, posebno lupanje, škripa ili hučanje iz područja kompresora. Kompresor ima ležajeve i magnetnu spojku koji se troše.
• Neugodan miris iz ventilacije, posebno na startu. To je plijesan u isparivaču ili zaprljan kabinski filter koji duže vremena kisne.
• Mokre mrlje na tepihu kod suvozača ili ispod table. Drenažna cijev isparivača je začepljena pa voda ide unutra umjesto van.
• Motor "vuče" ili se guši kad uključite klimu. Kompresor uzima snagu od motora, i kad nešto nije u redu s njegovim pogonom ili elektrikom, osjeti se u radu motora.
• Tragovi ulja oko cijevi klime ili na podu garaže. Freon sistem ima i PAG ulje za podmazivanje kompresora, i kad curi, obično curi zajedno.

Ako pomislite da klima troši gorivo, to jeste istina, ali kvarna klima zna trošiti znatno više nego ispravna. Pisali smo detaljnije o tome u članku kako smanjiti potrošnju goriva.

Zašto klima zakaže: realni uzroci, ne strašenje

Važno je razdvojiti normalno trošenje od pravog kvara. Sistem klime nije hermetički zatvoren kao motor, freon polako izlazi kroz brtve godinama, i to je normalna pojava. Zato se, zavisno od modela, nakon tri ili četiri godine javi potreba za dopunom. To nije kvar, to je održavanje.

Prava curenja su druga priča. Istrošeni O-ring na spoju cijevi, oštećena brtva na kompresoru, mali zarez na aluminijskoj cijevi od kamenčića sa puta, sve to može da propusta freon brže nego što sistem može da funkcioniše. Dopuna je tada samo privremeno rješenje, prave popravke su zamjena brtve, cijevi ili kompresorske dihtunge.

Kompresor sam je najskuplja komponenta u sistemu. Njegovi ležajevi, magnetna spojka i elektromagnet s vremenom popuste. Kompresor koji je lupao cijelo ljeto prije ili kasnije staje. Rani znaci su zvuk i povremeni gubitak hlađenja dok vozite.

Kondenzator je ispred hladnjaka motora i prva je stvar koja dobije kamenčiće sa autoputa. Mali zarez ili savijena lamela ne prave odmah problem, ali nakon par sezona kondenzator zna procuriti na tom mjestu. Zamjena kondenzatora traži pražnjenje i ponovno punjenje sistema.

Kabinski filter je stvar koju vozači stalno zaborave. Kad se zapuši, kroz isparivač ne prolazi dovoljno vazduha, pa se dobija osjećaj da klima "ne hladi", iako su pritisak i freon u redu. Zamjena kabinskog filtera je najjeftinija stvar koju možete uraditi da klima bolje radi.

Elektrika zna biti zaboravljena. Osigurač klime, rele, senzor pritiska, prekidač na ploči, sve to može da zakaže, i tada klima ne daje znak života iako je mehanički sistem u redu. Tu je prava dijagnostika vozila neophodna, jer se greška ne vidi golim okom.

Plijesan u isparivaču je sporo prikradajući problem. Isparivač je vlažan po prirodi, i bez povremene dezinfekcije postaje leglo bakterija. Rezultat je neugodan miris i slabije hlađenje jer lamele isparivača postanu obložene.

Šta pravi servis klime uključuje, a šta nije pravi servis

Ovdje treba biti jasan: "samo dopuni mi freon" nije servis klime. To je flaster koji radi nekoliko sedmica ili mjeseci i onda ste opet na istom. Pravi servis klime je redoslijed koraka i svaki korak rješava nešto.

Ovako izgleda kompletan servis kod nas u Banja Luci:

1. Vizuelni pregled sistema, cijevi, kompresora, kondenzatora, brtvi. Trag ulja oko cijevi je siguran znak curenja.
2. Provjera na curenje UV sredstvom ili elektronskim detektorom. Ako sistem propušta freon brže nego normalno, prvo se to rješava, punjenje bez popravke curenja je bacanje novca.
3. Mjerenje pritiska na visokoj i niskoj strani sistema. Pritisci govore šta se događa: niski na obje strane znače malo freona, visoki sa jedne strane a niski s druge znače začepljenje ili lošu ekspanziju, i tako dalje.
4. Vakumiranje sistema. Svaka vlaga unutra s vremenom pravi problem (vlaga plus freon daju kiseline koje nagrizaju kompresor iznutra). Vakumska pumpa izvlači sve što nije freon i drži sistem u vakumu 15 do 30 minuta da se uvjerimo da drži.
5. Punjenje tačne količine freona i PAG ulja. Količina je napisana na nalepnici pod haubom ili u priručniku, i razlikuje se za svaki model. Previše je isto loše kao premalo.
6. Provjera rada kompresora, magnetne spojke, ventilatora kondenzatora i temperature vazduha iz sredinskih ventila. Kvalitetan servis završava mjerenjem koliko hladno stvarno duva iz srednjih rešetki.
7. Dezinfekcija isparivača ozonom ili posebnim sredstvom, ako ima miris ili ako klima nije bila rađena duže.
8. Zamjena kabinskog filtera, ako je prljav ili star.

Uređaji koji ovo rade nisu jeftini i traže pravilno korištenje. Zato se i dešava razlika u ponudama, neko ima pravi servisni uređaj, neko samo bočicu freona i manometar. Druga varijanta se obično brzo vrati kao "ponovo ne hladi". Ako tražite mjesto gdje se klima radi ozbiljno, auto mehaničar u Banja Luci koji radi i klimu treba imati pravi uređaj, ne samo bočice.

Freon R134a ili R1234yf: šta vozač treba znati

Do otprilike 2017. godine skoro svi automobili u Evropi koristili su freon R134a. Od tada nova vozila prelaze na R1234yf, koji je ekološki manje štetan ali i znatno skuplji. Dva freona se ne smiju miješati i traže potpuno različite servisne uređaje, cijevi i ventile. Ako vaše vozilo godište 2017 ili mlađe dođe na servis, prvo se provjerava nalepnica pod haubom da se vidi šta sistem traži. Stariji modeli su sigurno R134a, mlađi zavise od marke i tržišta za koje su bili pravljeni.

Ovo je razlog što cijena servisa klime može da varira i zašto nije poštena ponuda "fiksno toliko za sve aute". Vozilo koje traži R1234yf košta drugačije, jer je sam freon skuplji i uređaj kompliciraniji. Na primjer, noviji Volkswagen modeli iz Banja Luke koje servisiramo redovno dolaze baš na R1234yf, dok starije generacije istog modela rade još na R134a. Auto Gas Gaga ima servisne uređaje za oba tipa, pa nema potrebe da vozite auto u drugu radionicu ako je godište novije.

Šta vi kao vozač možete, između servisa

Klima nije stvar koju samo pripalite u julu i ostavite do septembra. Par malih navika produžava joj vijek:

• Pokrećite klimu i zimi, par minuta svakih desetak do četrnaest dana. Kompresor ima brtve koje traže podmazivanje koje dolazi sa cirkulacijom ulja i freona. Klima koja stoji šest mjeseci bez rada počinje curiti upravo na tim brtvama.
• Ne gasite klimu "da se motor ne guši" na savremenim autima. Kompresor ima magnetnu spojku koja ga otkači kad motor ima opterećenje, i to je dizajnirano tako. Na starijim, slabijim motorima ima smisla privremeno isključiti pri strmom usponu, ali ne stalno.
• Mijenjajte kabinski filter redovno, svakih petnaest do dvadeset hiljada kilometara ili jednom godišnje. Ovo je stvar koju možete i sami pogledati, filter se kod većine vozila mijenja iza pretinca za rukavice, za par minuta.
• U parkingu na suncu, prvo otvorite prozore par minuta, pa tek onda uključite klimu. Unutra na suncu zna biti šezdeset stepeni, i klima tada radi na maksimalno opterećenje da bi ohladila usijani vazduh. Par minuta prozora skida najveću toplinu i klima dalje brže radi svoje.
• Ne brinite se za lokvicu vode ispod auta ljeti. To je kondenzacija koja se skida sa isparivača i curi kroz drenažnu cijev. Znak da sistem pravilno radi, ne kvar.
• Ne pojačavajte jedan na maksimum pa drugi gasite. Duvajte umjerenijim intenzitetom stalno, tako klima drži stabilnu temperaturu i manje radi u "špicevima".

Ako radite proljećni pregled vozila, ima smisla i klimu staviti na spisak. Detaljnije o tome šta provjeriti nakon zime pisali smo u proljećni pregled vozila poslije zime.

Kada je pravo vrijeme u radionicu

Evo jednostavnog pravila: ako ste primijetili slabije hlađenje prošlog ljeta, ako sad osjećate miris kad uključite klimu, ako klima nije servisirana tri ili četiri godine, ili ako vam kompresor nekako zvuči drugačije nego što pamtite, vrijeme je za provjeru. Ovo proljeće, prije vrućina. U maju i junu svi se sjete klime istovremeno i red čekanja naglo raste. Sad, u aprilu, još ima prostora da dođete u razumnom roku.

Auto Gas Gaga u Banja Luci, Njegoševa 44, radi servis klime s pravim uređajima za oba tipa freona, pregledom cjeline i dezinfekcijom isparivača. Cijena zavisi od modela vozila, tipa freona i stanja sistema, pa je najbolje svratiti ili se javiti telefonom za dogovor. Prije nego stigne prva žega, pametnije je provjeriti.