Svakodnevno razgovaramo s mušterijama koje su kupile dizelaša jer "troši manje", a onda ga voze isključivo po gradu. Dva kilometra do posla, tri do marketa, jedan do škole. Problemi počnu tiho, ali su neizbježni. Dizel motor je projektovan za duge relacije pri stabilnom opterećenju, i kad te uslove nikad ne dobije, propadaju mu svi ključni sistemi. Hajde da prođemo redom.
Zašto dizelu treba temperatura više nego benzincu
Dizel motor radi na kompresiju, a ne na svjećicu. Temperatura sagorijevanja mu je viša, a s njom i zahtjevi za zagrijavanjem. Rashladna tečnost mora dostići 85-95 stepeni da bi sagorijevanje bilo čisto i efikasno. Na kratkim relacijama od dva-tri kilometra, motor često ne pređe ni 60 stepeni.
Kod benzinca je situacija blaža jer se lakše pali, brže grije i nema niz sistema koji zavise od visoke temperature izduvnih gasova. Dizel ima DPF koji zahtijeva iznad 550-600 stepeni izduvnih gasova za regeneraciju, EGR koji pravilno radi tek na radnoj temperaturi, i turbinu koja se oslanja na kvalitetno podmazivanje uljem pune viskoznosti. Kad ništa od toga nije ispunjeno, počinje lanac oštećenja.
DPF nikad ne dobije šansu za regeneraciju
DPF filter hvata čestice čađi iz izduvnih gasova. Kad se nakupi dovoljno čađi, motor automatski pokreće regeneraciju, ubrizgava dodatno gorivo da podigne temperaturu izduvnih gasova i spali nakupljenu čađ. Taj proces traje 15-25 minuta i zahtijeva vožnju pri konstantnoj brzini, obično iznad 60-80 km/h.
Na kratkoj gradskoj relaciji, regeneracija ne može ni početi. Čađ se nakuplja sloj po sloj, protočnost opada, a motor gubi snagu. Ako se regeneracija ipak pokrene usred gradske vožnje i vi ugasite motor, prekinuli ste proces na pola. To je još gore, jer nesagorjelo gorivo ostaje u DPF-u i dodatno ga začepljuje.
Kod nas u radionici, zapušeni DPF filteri dolaze gotovo isključivo s automobila koji nikad ne vide otvoreni put. Za detaljan pregled kako DPF radi i zašto se zapušava, pogledajte naš vodič o DPF filteru.
EGR i usis, čađ plus uljne pare jednako začepljenje
EGR ventil vraća dio izduvnih gasova nazad u usis da smanji emisije. Na radnoj temperaturi, taj sistem radi relativno čisto. Ali na hladnom motoru, sagorijevanje je bogato i čađavo, pa EGR propušta mnogo više čađi nego što bi trebalo.
Ta čađ se u usisnoj grani miješa s uljnim parama iz sistema ventilacije kartera. Rezultat je ljepljiv, tvrd talog koji se lijepi za zidove usisne grane i sužava kanale. Kod automobila koji godinama voze samo kratke relacije, usisna grana zna biti skoro potpuno začepljena, a motor jedva diše.
Detaljnije o tome kako EGR radi i zašto je problematičan možete pročitati u našem tekstu o EGR ventilu.
Razrjeđivanje ulja i kondenzacija, tihi ubice motora
Kad regeneracija DPF-a ne uspije, nesagorjelo gorivo se sliva niz zidove cilindara i završava u karteru, u motornom ulju. Ulje počinje da miriše na dizel, a nivo na štapu raste iznad oznake MAX. To je ozbiljan alarm. Razrijeđeno ulje gubi viskoznost i sposobnost podmazivanja. Klipovi, ležajevi radilice i bregasta osovina rade u uslovima koji su daleko od projektovanih. Motor se troši iznutra, tiho ali sigurno.
Paralelno s tim, motor koji nikad ne dostiže radnu temperaturu stvara kondenzat u svakom dijelu sistema. Vodena para iz sagorijevanja kondenzuje se u izduvnom sistemu i ubrzava koroziju iznutra. Na čepu za ulje pojavljuje se žućkasta emulzija, znak da se vlaga miješa s uljem u karteru. Na kratkim relacijama od pet minuta, alternator jedva stigne napuniti akumulator nakon startovanja. Grijači, koji su na dizelu ključni za hladno paljenje, aktiviraju se pri svakom startu i troše značajnu struju. Ako vozite pet kratkih relacija dnevno, starter i grijači rade pet puta umjesto jednom, a akumulator nikad ne stigne nadoknaditi potrošeno.
Iskreni savjet iz radionice
Ovo je dio gdje budemo potpuno direktni. Ako vaše dnevne relacije ne prelaze 10-15 kilometara i rijetko izlazite na otvoreni put, moderan dizel je pogrešan alat za vaš stil vožnje. Benzinski motor mnogo bolje podnosi kratke relacije jer nema DPF, nema EGR probleme na istom nivou, i ne pati od razrjeđivanja ulja na isti način. A benzinac na LPG ugradnji daje troškove goriva bliske dizelu, bez ijednog od ovih problema.
Ovo nije prodajna priča, ovo je ono što vidimo svaki dan kod nas u radionici. Ljudi troše na regeneracije, čišćenja i zamjene dijelova više nego što bi uštedili na gorivu za čitav vijek trajanja automobila.
Kako ublažiti štetu ako već vozite dizel u gradu
Ako mijenjanje automobila nije opcija, evo konkretnih koraka koji prave razliku:
- Jednom sedmično, odvezite se na otvoreni put na 20-30 minuta pri normalnim obrtajima. To je dovoljno da se DPF regeneriše, ulje dosegne temperaturu, a kondenzat ispari iz sistema. Autoput ili brži regionalni put, bitna je konstantna brzina, ne jurnjava.
- Koristite niskopepelno (low-SAPS) sintetičko ulje koje propisuje proizvođač. Ono bolje podnosi kontaminaciju gorivom i ne začepljuje DPF dodatno.
- Skratite interval zamjene ulja. Umjesto fabričkih 15.000-20.000 km, razmislite o zamjeni na 10.000-12.000 km ili jednom godišnje, šta god dođe prvo. Gradska vožnja je teški režim, bez obzira šta piše u knjižici.
- Nikad ne prekidajte regeneraciju. Ako primijetite da motor radi na povišenim obrtajima u leru ili da se ventilator hlađenja uključio u mjestu, regeneracija je u toku. Nemojte gasiti motor. Pustite da završi ili odvezite se na put.
Za pregled stanja motora, dijagnostiku ili savjet o održavanju vašeg dizela, javite nam se putem kontakt stranice. Ako vas zanima opšte održavanje dizela, pogledajte naš vodič za dugovječnost dizel motora.