Na svakom modernom dizelu, a i na dijelu novijih benzinaca, postoji dio koji rijetko ko pominje dok ne počne praviti probleme. Zove se EGR ventil. Ako vozite dizel, postoji solidna šansa da je već sada djelimično zapušen, samo što motor još kompenzuje dovoljno da to ne primjećujete. Evo kako EGR funkcioniše, šta ga ubija i šta možete uraditi kad se pojave simptomi.
Šta EGR radi i zašto postoji
EGR je skraćenica za Exhaust Gas Recirculation, recirkulacija izduvnih gasova. Princip je jednostavan: dio izduvnih gasova se iz auspušnog sistema vraća nazad u usisnu granu i ponovo prolazi kroz sagorijevanje zajedno sa svježim vazduhom i gorivom.
Svrha nije ušteda goriva niti povećanje snage. Svrha je hemija. Kada se inertni izduvni gasovi pomiješaju sa svježom smješom, temperatura sagorijevanja u cilindrima pada. Na nižoj temperaturi nastaje manje azotnih oksida (NOx), gasova koji su jedan od glavnih zagađivača u izduvnim emisijama dizel motora. Bez EGR sistema, moderni dizeli ne bi mogli proći emisijske norme koje su na snazi od Euro 3 standarda naovamo.
EGR ventil je samo izvršni dio tog sistema. On otvara i zatvara protok izduvnih gasova po komandi ECU, koji reguliše koliko recirkulacije je potrebno u datom trenutku. Na niskim obrtajima i laganoj vožnji, ECU otvara EGR više. Pod punim gasom ga zatvara jer motoru tada treba maksimalan svjež vazduh.
Zašto se EGR zapušava
Problem nije u samoj ideji recirkulacije, nego u tome šta prolazi kroz ventil. Izduvni gasovi kod dizela nose čestice čađi, posebno ako brizgaljke nisu u savršenom stanju ili ako DPF filter ne hvata sve čestice. Te čestice čađi same po sebi ne bi bile katastrofa, ali se miješaju sa parama motornog ulja koje dolaze iz sistema odzračivanja kartera (PCV). Rezultat je gusta, ljepljiva smola koja se taloži na samom ventilu, u EGR crijevima i na zidovima usisne grane.
Tri faktora ubrzavaju taj proces.
Gradska vožnja na kratkim relacijama. Motor koji se nikad potpuno ne zagrije i radi uglavnom na niskim obrtajima proizvodi više čađi, a EGR je otvoren duži procenat vremena. Na otvorenom putu, pri višim obrtajima i temperaturama, dio naslaga se prirodno sagorijeva. Ako auto nikad ne vidi otvoreni put, nakupljanje je samo pitanje vremena.
Istrošeno ili pogrešno ulje. Ulje koje je prošlo interval zamjene ili koje nije odgovarajuće specifikacije stvara više para u sistemu odzračivanja kartera. Više para znači brže taloženje smole na EGR ventilu. Na dizelima sa DPF filterom ovo je dvostruki problem jer pogrešno ulje ubrzava zapušavanje i DPF-a i EGR-a istovremeno.
Neispravne brizgaljke. Brizgaljka koja loše raspršuje gorivo stvara nepotpuno sagorijevanje i veću količinu čađi. Ta čađ direktno prolazi kroz EGR sistem pri svakoj recirkulaciji.
Simptomi zapušenog EGR ventila
Zapušen EGR može se manifestovati na više načina, a simptomi se obično pojavljuju postepeno.
Neravan ler i trzanje. Motor se trese na praznom hodu ili trza pri laganoj vožnji. Razlog je što zapušen ventil ostaje djelimično otvoren i propušta izduvne gasove u usisnu granu čak i kada ECU zahtijeva da bude zatvoren. Višak inertnih gasova u cilindru na niskim obrtajima destabilizuje sagorijevanje.
Gubitak snage. Auto gubi snagu postepeno, ali vozači to često primijete tek kada je razlika već velika. Zapušen EGR smanjuje količinu svježeg vazduha koji motor može usisati, a bez dovoljno vazduha nema pune snage.
Check engine lampica. ECU prati poziciju i protok EGR ventila kroz senzore. Kada vrijednosti izađu iz zadanih parametara, bilježi grešku i pali lampicu. Kodovi poput P0400, P0401 ili P0404 direktno ukazuju na EGR sistem.
Crni dim na dizelima. Poremećen odnos vazduha i goriva zbog zapušenog EGR sistema rezultira nepotpunim sagorijevanjem, što je vidljivo kao crni dim iz auspuha pri jačem ubrzavanju.
Havarijski režim. U težim slučajevima, kada ECU procijeni da je rad motora previše narušen, aktivira havarijski režim i ograniči snagu na minimum potreban za dolazak do radionice.
EGR hladnjak, posebna tačka kvara. Na nekim motorima (čest primjer su VAG 2.0 TDI CR i određeni Ford/PSA dizeli) postoji EGR hladnjak, odvojen sklop koji hladi izduvne gasove prije ponovnog ulaska u usisnu granu. Ovaj hladnjak može napuknuti iznutra i propuštati rashladnu tečnost u usisnu granu ili u izduvni sistem. Simptom je postepen gubitak rashladne tečnosti bez vidljivog curenja izvana, a u težim slučajevima bijeli dim iz auspuha. Ako primjećujete da nivo tečnosti pada bez objašnjenja, EGR hladnjak treba provjeriti zajedno sa zaptivkom glave.
Čišćenje ili zamjena, kada šta ima smisla
EGR ventil se u većini slučajeva može skinuti i očistiti. Čišćenje ima smisla kada su naslage mekane i ventil se mehanički slobodno kreće nakon uklanjanja smole. Tipično, na vozilima do 150.000-180.000 km sa umjerenim zapušenjem, čišćenje potpuno vraća funkciju. Metode variraju: ručno čišćenje specijalnim hemijskim sredstvima pokriva većinu slučajeva, a na ozbiljnijim naslagama koristi se ultrazvučno čišćenje.
Zamjena je potrebna kada je tijelo ventila fizički oštećeno, kada je elektromotor ili vakuumski aktuator otkazao, ili kada su naslage toliko duboko izgorjele u metal da čišćenje ne vraća slobodan hod. Na vozilima sa preko 200.000-250.000 km i istorijom pretežno gradske vožnje, zamjena je često racionalniji izbor jer čišćen ventil može ponovo zapušiti za kratko.
Zašto uklanjanje EGR sistema nije rješenje
Pitanje koje se redovno pojavljuje: zašto jednostavno ne izbaciti EGR? Na površini djeluje logično, ali postoji više razloga zašto to nije pametan potez.
Prvo, vozilo sa uklonjenim ili softverski isključenim EGR-om neće proći emisijski dio tehničkog pregleda. U BiH kontrola emisija postoji i provjerava se. Drugo, ECU modernog dizela je mapiran sa EGR sistemom u proračunu. Uklanjanje jednog dijela lanca bez kompletnog remapiranja može izazvati probleme na drugim sistemima, posebno na DPF filteru koji ovisi o predvidivom sastavu izduvnih gasova. Treće, postoje pravne implikacije po pitanju garancije i odgovornosti.
U radionici radimo čišćenje i zamjenu EGR ventila. Ne preporučujemo uklanjanje jer donosi više problema nego što rješava.
Prevencija i produženje vijeka EGR-a
Potpuno spriječiti zapušavanje nije moguće jer je EGR po konstrukciji izložen prljavim gasovima. Ali možete značajno usporiti proces.
Najvažnija stvar je režim vožnje. Barem jednom sedmično odvezite auto na otvoreni put, 30-40 minuta na višim obrtajima. To pomaže da se naslage djelimično sagorijevaju. Koristite motorno ulje odgovarajuće specifikacije i ne preskačite interval zamjene. Ispravno odzračivanje kartera je ključno, jer neispravan PCV ventil višestruko ubrzava taloženje. I na kraju, ne zanemarujte filter vazduha, jer prljav filter pogoršava kvalitet sagorijevanja.
Ako primijetite da motor radi neravnomjerno, da auto trza ili gubi snagu, ne čekajte da se situacija pogorša. Zakažite dijagnostiku i provjerićemo EGR sistem zajedno sa ostalim mogućim uzrocima. Ranije reagovanje znači čišćenje umjesto zamjene, a to je i za motor i za budžet bolja opcija.