Kod nas u radionici jedna od najčešćih situacija izgleda ovako: vozač dolazi, kaže da mu auto loše radi na plinu i želi da mu popravimo plinsku instalaciju. Problem je u tome što u velikom broju slučajeva kvar uopšte nije na plinu, nego na motoru. I obrnuto, ponekad vozači mjesecima servisiraju motor tražeći kvar, a zapravo je plinski sistem taj koji ne radi kako treba. Razlikovati jedno od drugog je prva i najvažnija stvar u dijagnostici automobila sa LPG instalacijom.
Ako vas zanima kako se generalno razlikuje rad motora na benzinu od rada na plinu (zvuk, snaga, normalno ponašanje), to je posebna tema koju smo obradili u vodiču o razlikama u radu na benzinu i plinu. Ovdje govorimo o kvarovima i kako ih ispravno pripisati pravom sistemu.
Test prebacivanja na benzin
Ovo je osnova svega. Prebacite auto na benzin i vozite ga dovoljno dugo da se mogu ponoviti uslovi u kojima ste primijetili problem. Pet minuta nije uvijek dovoljno. Ako se kvar javlja tek kad se motor zagrije, vozite na benzinu dok se ne zagrije na radnu temperaturu. Ako se javlja samo pri naglom ubrzanju, testirajte to ubrzanje na benzinu. Ako se primijeti na hladnom startu, sutradan startujte auto i pustite ga da radi na benzinu od samog početka.
Ključno je da testirate u istim uslovima u kojima se problem pojavljuje. Ako problem nestane čim prebacite na benzin, kvar je u plinskom sistemu. Ako problem ostane i na benzinu, motor je u pitanju i plin nema nikakve veze sa tim. Zvuči jednostavno, ali ovaj test eliminiše barem polovinu pogrešnih pretpostavki sa kojima se vozači pojave u servisu.
Kvarovi koji su isključivo na plinskoj strani
Kad test na benzinu pokaže da motor radi čisto, problem je negdje u plinskom sistemu. Evo gdje najčešće tražimo.
Filteri plinske faze su prva stvar za provjeru. Plinski filter u tečnoj fazi i filter u gasnoj fazi hvataju nečistoće iz plina. Kad se zapuše, protok se smanji i motor ne dobija dovoljno goriva na plinu. Zamjena filtera je jednostavna i jeftina, a rješava iznenađujuće velik broj pritužbi na loš rad.
Reduktor (isparivač) pretvara tečni plin u gasno stanje. Kad membrana u reduktoru oslabi ili zamrzne u hladnim uslovima, pritisak postaje nestabilan. Auto može trzati, gasiti se ili teško prelaziti na plin. Reduktor zahtijeva redovan servis plinskog sistema koji uključuje zamjenu membrana i filtera.
Plinske brizgaljke se vremenom zapušavaju ili počinju propuštati neravnomjerno. Pojedini cilindri dobijaju previše ili premalo plina, što izaziva trzanje, neravnomjeran rad i povećanu potrošnju. Čišćenje ili zamjena brizgaljki vraća sistem u normalu.
Kalibracija i mapiranje su softverska strana plinskog sistema. Kad mape "pobjegnu" od optimalnih vrijednosti, smješa nije ispravna i motor loše radi na plinu, iako je hardver potpuno ispravan. Rekalibracija uz dijagnostički softver obično rješava problem.
Prebacivanje na plin kasni ili ne funkcioniše kad senzor temperature na reduktoru ne radi ispravno ili su parametri prebacivanja pogrešno podešeni. Auto ostaje na benzinu duže nego treba, ili uopšte ne prelazi na plin.
Nivo plina i senzor mogu stvarati probleme kad senzor u rezervoaru daje pogrešno očitanje. Auto se ponaša kao da je rezervoar prazan iako nije, ili obrnuto. Plinski kompjuter tada može vraćati auto na benzin iz sigurnosnih razloga.
Za detaljniji pregled svih situacija kad auto loše radi specifično na plinu, pogledajte naš vodič o lošem radu na plinu.
Motorski kvarovi koje vozači pogrešno pripisuju plinu
Ovo je vjerovatno najvažniji dio ovog teksta. Postoji čitava kategorija motorskih kvarova koji se pojačano osjete na plinu, pa vozači zaključe da je plin kriv, a zapravo bi isti problem postojao i bez plinske instalacije.
Svjećice i bobine su klasičan primjer. Plin sagorijeva sporije od benzina i zahtijeva jaču, stabilniju iskru. Kad svjećica počne slabiti ili bobina ne daje punu energiju, na benzinu motor može kompenzovati jer se benzin lakše pali. Na plinu te rezerve nema, cilindar počne preskakati i vozač pomisli da je plin kriv. U stvarnosti, svjećica je istrošena i treba zamjenu na oba goriva.
Kompresija i ventili su drugi čest uzrok. Motor sa slabom kompresijom ili ventilima koji ne zatvaraju potpuno radi osrednje na benzinu, ali na plinu razlika postaje drastična. Na starijim glavama motora ventili mogu imati problem sa sjedištima, posebno izduvni ventili koji na plinu rade na višim temperaturama. Ali uzrok je mehanički, ne plinski.
Lambda sonda i katalizator utiču na regulaciju smješe na oba goriva. Neispravan lambda senzor šalje pogrešne podatke i motorni kompjuter pogrešno koriguje količinu goriva. Ovo se manifestuje na benzinu i na plinu, samo što se na plinu primijeti ranije jer je sistem osjetljiviji na odstupanja.
Usis i lažni vazduh su problem koji direktno remeti odnos goriva i vazduha. Pukotina na usisnoj grani, oštećen crijevo ili neispravan ventil propušta vazduh koji senzori ne registruju. Na plinu se ovo osjeti jače jer plinski sistem nema iste kompenzacione mehanizme kao benzinski ubrizgavanje.
Preklapanje, kad su oba sistema u pitanju
Ponekad je situacija složenija. Motor sa svjećicama koje su na granici radi prihvatljivo na benzinu. Plinski sistem koji je malo izvan kalibracije radi prihvatljivo sam za sebe. Ali kad spojite motor koji nije u idealnoj formi sa plinskim sistemom koji je malo razkalibrisani, ukupan rezultat je primjetno loš rad.
Ovo su situacije u kojima sam test prebacivanja na benzin može zbuniti. Auto radi loše na plinu, prebacite na benzin i radi "dovoljno dobro", pa zaključite da je plin kriv. Ali zapravo treba servisirati oboje. Nema smisla kalibrirati plinski sistem na motoru koji nema zdravo paljenje ili ima slabu kompresiju. Prvo se dovede motor u red, pa onda plinski sistem.
Kako dijagnosticiramo kod nas u radionici
Kad vozač dođe sa problemom "loše radi na plinu", naš postupak je sistemski. Prvo testiramo auto na benzinu, i to pod istim uslovima u kojima se kvar javlja. Zatim čitamo greške na oba sistema, i na motornom kompjuteru i na plinskom kontroleru. Gledamo žive podatke sa senzora dok motor radi na benzinu, pa dok radi na plinu, i upoređujemo. Konkretno, pratimo lambda vrijednosti, trajanje ubrizgavanja, temperature, pritisak u reduktoru i rad brizgaljki.
Ovakva dijagnostika vozila daje jasan odgovor gdje je kvar. Možda je samo motor, možda je samo plin, a možda su oboje. Tek kad se to utvrdi, prelazimo na popravku. Svaki drugi pristup je pogađanje, a pogađanje znači zamjenu dijelova koji nisu kvarni i gubljenje vremena.
Ako primjećujete bilo koji od opisanih simptoma, ne pogađajte sami. Dovedite auto na pregled i dijagnostiku u naš servis auto plina, ili nas kontaktirajte da se dogovorimo.