Ugradili ste plin, vozite nekoliko dana i primijetite nešto. Motor zvuči tiše, odgovor na gas djeluje blago mekši, a potrošnja na displeju je veća nego na benzinu. Prirodna reakcija je pitanje "da li je to normalno?" U velikom broju slučajeva, odgovor je da. Benzin i auto-plin su dva različita goriva sa različitom fizikom sagorijevanja, i te razlike se moraju osjetiti. Ono što je bitno je prepoznati granicu između normalne fizike i stvarnog problema.
Goriva sa različitom fizikom
LPG (tečni naftni gas) ima višu oktansku vrijednost od većine benzina, obično 105-110 oktana naspram 95-98. To znači da plin podnosi veću kompresiju bez detonacije, što je odlično za zdravlje motora. Međutim, plin ima nižu energetsku gustinu po litru. Jedan litar plina sadrži otprilike 10-20% manje energije nego litar benzina.
Posljedica je jednostavna matematika. Motor mora ubrizgati više litara plina da dobije istu količinu energije. Ako vam auto na benzinu troši 8 litara na 100 km, na plinu će trošiti otprilike 9-10 litara. To nije kvar, nije loše podešavanje i nije razlog za brigu. To je fizika, i važi za svaki plinski sistem na planeti.
Plin takođe ulazi u motor u gasovitom stanju, dok benzin ulazi kao tečnost koja isparava u cilindru. Proces sagorijevanja se razlikuje, plamen se širi drugačijom brzinom, pritisci u cilindru su malo drugačiji. Sve to utiče na karakter rada motora koji osjećate kroz volan i stopalo.
Kako normalna razlika izgleda za volanom
Kod nas u radionici vozačima uvijek kažemo na šta da obrate pažnju prvih dana nakon ugradnje. Normalna razlika na pravilno podešenom sistemu je blaga i konzistentna.
Motor na plinu obično radi mekše i tiše nego na benzinu. Mnogi vozači to opisuju kao "glatkiji" rad. Zvuk ispuha može biti neznatno drugačiji. Pri mirnoj gradskoj vožnji, razlika je jedva primjetna.
Na vrhu opsega obrtaja, kod pune akceleracije, može se osjetiti blago slabiji odziv. Na nekim sistemima to je 5-8% manje snage pri punom gasu. U svakodnevnoj vožnji to je zanemarivo, ali ako podnosite auto na maksimum na autoputu, možete primijetiti. Neki moderniji sistemi imaju funkciju koja pri punom gasu automatski prebaci na benzin upravo da eliminiše ovu razliku.
Važan momenat je prebacivanje sa benzina na plin nakon paljenja motora. Svaki plinski sistem startuje na benzinu, vozi 1-3 minute dok se motor i reduktor zagriju, pa tek onda prelazi na plin. Taj prelaz na zdravom sistemu traje djelić sekunde, osjetite kratku, jedva primjetnu promjenu u radu, i to je to. Nema trzanja, nema gašenja, nema nikakve drame.
Zašto temperatura utiče na prelaz
Reduktor, ključni dio plinskog sistema, koristi toplotu rashladne tečnosti motora da ispari plin iz tečnog u gasovito stanje. Dok motor ne postigne radnu temperaturu, reduktor ne može pravilno raditi.
Ljeti, kada je okolna temperatura visoka, motor se zagrije brzo i prelaz na plin desi se nakon minut-dva. Zimi, posebno na temperaturama ispod nule, zagrijavanje traje duže. Motor može voziti na benzinu i 4-5 minuta prije nego što se sistem prebaci. To je potpuno normalno i zapravo je zaštitna funkcija. Sistem čeka da reduktor bude dovoljno topao da isporuči stabilnu količinu gasa.
Ako primijetite da vam auto zimi kasni sa prebacivanjem, nemojte to tretirati kao kvar. Jedino ako se sistem nikad ne prebaci na plin ili se prebaci pa odmah vrati na benzin, treba provjeriti stanje reduktora i senzora temperature.
Šta nije normalna razlika
Normalna razlika je blaga, konzistentna i predvidiva. Problem se prepoznaje po drugačijim simptomima.
Trzanje ili zastajkivanje koje postoji samo na plinu, a na benzinu se ne javlja, nikad nije normalno. Značajan pad snage, gdje osjećate da auto jedva vuče na plinu, takođe nije fizika nego kvar. Ako primjećujete da auto loše radi isključivo na plinu, problem je najčešće u kalibraciji, brizgačima ili reduktoru.
Strijeljanje kroz usisnu granu, miris gasa u kabini, check engine lampica koja se pali samo na plinu, ili česte neželjene povratke na benzin, svaki od ovih simptoma zahtijeva pregled. Plinski kompjuter vraća auto na benzin kada detektuje nepravilnost, to je zaštitna funkcija, ali razlog te nepravilnosti treba pronaći i otkloniti.
Ako niste sigurni da li je razlika koju osjećate normalna ili je kvar, postoji jednostavan test. Uporedite ponašanje na benzinu i na plinu, taj članak objašnjava kako da razdvojite problem motora od problema plinskog sistema.
Generacija sistema pravi razliku
Koliko ćete osjetiti razliku između benzina i plina zavisi i od generacije plinskog sistema.
Stariji venturi sistemi (prva i druga generacija) miješali su plin sa vazduhom na ulazu u usisnu granu. Podešavanje je bilo grubo, razlika u radu je bila veća, a potrošnja manje predvidiva.
Moderni sekvencijalni sistemi (četvrta generacija i noviji) ubrizgavaju plin svakom cilindru pojedinačno, sinhronizovano sa benzinskim kompjuterom. Razlika u radu na ovakvom sistemu je minimalna. Mnogi vozači nakon kvalitetne ugradnje kažu da zaborave na koje gorivo voze.
Sistemi adaptirani za motore sa direktnim ubrizgavanjem idu korak dalje i zahtijevaju preciznije podešavanje. Razlike u ponašanju su tu specifičnije, ali na korektno kalibriranom sistemu, vožnja je praktično identična. Više o razlikama između generacija plinskih sistema možete pročitati u našem vodiču za izbor sistema.
Kalibracija je ključ, ne sreća
Razlika između sistema koji radi "skoro kao benzin" i sistema koji očigledno radi drugačije je u kalibraciji. To nije pitanje sreće niti marke opreme. To je pitanje koliko je tehničar precizno podesio mape ubrizgavanja za vaš konkretan motor.
Kod nas u radionici svaku ugradnju završavamo detaljnom kalibracijom na dijagnostičkom uređaju. Pratimo lambda sonde, korekcije benzinskog kompjutera, odziv na različitim opterećenjima. Cilj je da benzinski kompjuter "ne primijeti" da motor uopšte radi na plin.
Kalibracija nije jednokratan posao. Tokom eksploatacije, brizgači se troše, reduktor se habanjem malo mijenja, pa periodičan pregled na svakih 10.000-15.000 km osigurava da sistem ostaje u optimalnom opsegu. Ako potrošnja plina počne rasti iznad normalnog odnosa u poređenju sa benzinom, provjerite faktore koji utiču na potrošnju prije nego što zaključite da nešto ne valja.
Ako osjećate da razlika između benzina i plina na vašem autu nije onakva kakva bi trebala biti, dođite na pregled. Kod nas možete dobiti preciznu dijagnostiku i rekalibraciju na servisu auto-plina, ili nas kontaktirajte da zakažemo termin.