Svaki put kad neko razmišlja o ugradnji plina, prvo pitanje je isto: "A da li je to bezbijedno?" Pitanje je legitimno. Plin zvuči rizično ako ne znate šta stoji iza modernog LPG sistema. Ali kad se prođe kroz konkretne zaštite, konstrukciju i regulativu, slika je potpuno drugačija. Auto na plin može se voziti svaki dan, bez ograničenja, pod uslovom da je sistem ispravno ugrađen i redovno održavan.
Konstrukcija boce i mit o eksploziji
Plinska boca je vjerovatno najčvršći dio vašeg automobila. Pravi se od čelika debljine 3 do 4 mm i ispituje se na pritisak od 30 bara, dok je radni pritisak u sistemu svega 6 do 8 bara. To znači da boca svakodnevno radi na manje od trećine svog ispitnog kapaciteta. Homologacija po ECE R67 standardu zahtijeva da boca prođe simulacije sudara, vibracija i ekstremnih temperatura prije nego što uopšte smije biti ugrađena.
Mit o eksploziji nastao je u doba improvizovanih ugradnji, kad su se koristile industrijske boce bez ijednog sigurnosnog ventila. To sa modernim sistemom nema nikakve veze. Čak i u laboratorijskim uslovima, kad se boca direktno izloži plamenu, sigurnosni ventil počne kontrolisano ispuštati plin mnogo prije nego što pritisak dostigne kritičnu vrijednost. Rezultat je kontrolisano sagorijevanje izlaznog mlaza, ne eksplozija.
Multiventil i pravilo punjenja do 80%
Na svakoj LPG boci nalazi se multiventil, komponenta koja objedinjuje nekoliko zaštitnih mehanizama na jednom mjestu. Ventil za prekomjerno punjenje fizički sprečava da se boca napuni preko 80% zapremine. Preostalih 20% služi kao prostor za širenje tečne faze pri porastu temperature. Ventil za prekomjerni pritisak aktivira se automatski ako pritisak iz bilo kog razloga prijeđe dozvoljenu granicu i ispušta plin kontrolisano u atmosferu. Elektromagnetni ventil zatvara protok plina u trenutku kad se motor ugasi, pa nema curenja dok automobil stoji.
Ovi mehanizmi nisu opcioni dodaci. Oni su dio ECE R67 specifikacije i bez njih boca ne može proći homologaciju ni u jednoj zemlji.
Šta se dešava u udesu ili požaru
Crash testovi pokazuju da plinska boca rutinski preživljava udare koji potpuno deformišu karoseriju. Bočni, zadnji i čeoni udari razaraju lim, ali boca ostaje netaknuta. U slučaju požara, ventil za prekomjerni pritisak ispušta sadržaj kontrolisano. LPG je teži od vazduha, pa se rasipa prema tlu i brzo razrijedi. Benzin, za razliku, ostaje u lokvi i gori duže i intenzivnije. Vozila na LPG statistički ne gore češće ni jače od vozila na benzinu, to potvrđuju i podaci evropskih osiguravajućih društava. Zato premije osiguranja za vozila sa ispravnim LPG sistemom nisu više nego za benzinska vozila.
Uticaj svakodnevne vožnje na motor
Najčešća briga osim sigurnosti je da plin "uništava motor". Kod savremenih sekvencijalnih sistema četvrte generacije i novijih, svaki cilindar dobija precizno odmjerenu količinu plina u pravom trenutku, baš kao i kod benzinskog ubrizgavanja. Motor ne trpi ništa drugačije opterećenje.
Jedina realna razlika tiče se ventilskih sjedišta. Plin sagorijeva na nešto višoj temperaturi od benzina, pa kod određenih motora sa mekim ventilskim sjedištima može doći do ubrzanog habanja ventila. Rješenje je dodatno podmazivanje, najčešće FlashLube sistem koji dozira malu količinu aditiva u usisnu granu. Ali ovo se ne tiče svih motora. Noviji motori sa ojačanim ventilskim sjedištima iz fabrike ne zahtijevaju nikakvu dodatnu zaštitu.
Kod nas u radionici kad ugrađujemo LPG sistem, provjeravamo specifikacije motora i kažemo vlasniku tačno da li njegov motor treba FlashLube ili ne. Plin čak čistije sagorijeva od benzina, pa se motorno ulje sporije zagađuje, a izduvni sistem duže traje. Svjećice traju nešto kraće jer plin zahtijeva više energije za paljenje, ali to je redovno održavanje, ne oštećenje motora.
Ventilacija, garaže i podzemna parkiranja
Jedno od najčešćih pitanja je "Smijem li sa plinom u garažu?" U većini evropskih zemalja, uključujući i BiH, vozila sa ispravnim i homologovanim LPG sistemom smiju u sve garaže i podzemna parkiranja. Ključna riječ je "ispravnim". Sistem koji ne curi je potpuno bezbijedan u zatvorenom prostoru. Elektromagnetni ventil na boci, ventil na reduktoru i ventili na brizgaljkama zatvaraju svaki mogući put curenja kad motor ne radi. Čak i kad se automobil zagrije od sunca tokom ljeta, sigurnosni ventil na boci obezbjeđuje da pritisak ostane u dozvoljenim granicama.
Ako primijetite miris plina u vozilu ili oko njega, to je signal da nešto treba provjeriti. Sam plin je bez mirisa, ali mu se dodaje odorant (mercaptan) upravo zato da bi se najmanje curenje odmah osjetilo. Ne ignorišite taj miris. Dovezite auto da provjerimo sistem, jer upravo takve sitne nepravilnosti sprečavamo redovnim servisom auto plina.
Redovno održavanje kao uslov bezbjednosti
Sve zaštite o kojima smo pisali funkcionišu pod jednim uslovom, da se sistem redovno održava. Crijeva imaju vijek trajanja, zaptivke se vremenom suše, filteri se zaprljaju. Ništa od toga ne znači da je sistem loše projektovan, samo da je to tehnički sklop koji zahtijeva pažnju, kao i svaki drugi dio automobila.
Servis auto plina jednom godišnje, sa provjerom hermetičnosti svih spojeva, zamjenom filtera i kalibracijom ubrizgavanja, drži sistem u stanju u kojem su sve fabričke zaštite potpuno funkcionalne. Isto tako, ako primijetite da auto drugačije reaguje na plin, da gubi snagu ili neravnomjerno radi, ne čekajte da problem eskalira. Čist plin je isto važan, jer loš kvalitet plina može oštetiti komponente brže nego što bi ih istrošila normalna upotreba.
Auto Gas Gaga radi kompletnu LPG dijagnostiku, ugradnju, servis i popravke. Ako imate bilo kakvu dilemu o stanju vašeg plinskog sistema ili razmišljate o ugradnji, zakažite pregled ili nas kontaktirajte direktno.