Čujete zujanje, lupanje ili nešto zvecka dok vozite, ali kad otvorite haubu, motor radi mirno? Zvuci koji dolaze ispod auta, iz točkova ili sa zadnje strane zbunjuju čak i iskusne vozače jer se mijenjaju zavisno od brzine, kvaliteta podloge i smjera skretanja. Ako vas zanima buka iz samog motornog prostora, to smo pokrili u posebnom savjetu. Ovdje se bavimo svime što zuji, lupa i škriplje izvan motora, a upravo mjesto i okolnosti pod kojima se zvuk javlja govore vam više nego sam karakter buke.
Zujanje koje raste sa brzinom, ležaj točka ili gume
Konstantno zujanje koje se pojačava što brže idete najčešće dolazi od ležaja točka ili problematičnih guma. Ključna razlika je u ponašanju pri skretanju. Ako zujanje nestane ili se smanji kad skrenete u jednu stranu, a pojača kad skrenete u drugu, gotovo sigurno je ležaj. Razlog je jednostavan: pri skretanju se opterećenje prenosi na jedan točak, pa oštećeni ležaj reaguje glasnije kad nosi veći teret.
Jednostavan test možete uraditi sami: vozite 50-60 km/h po ravnom i lagano pomjerajte volan lijevo, pa desno. Pratite kad se zvuk mijenja. Strana na koju se zvuk pojačava pri skretanju obično nosi neispravan ležaj (suprotni točak od smjera skretanja). Ležaj točka obično traje 80.000-150.000 km zavisno od uslova vožnje i kvaliteta puteva, ali na našim putevima taj vijek zna biti i kraći. Ignorisanje zujanja vodi do potpunog zaribavanja ležaja, a to je opasna situacija u vožnji.
Gume sa neravnomjernim habanjem ili lošim balansom daju ritmično brujanje koje ne reaguje na skretanje, ali se mijenja sa brzinom. Provjerite vizuelno šaru na gumama, posebno unutrašnju ivicu koju ne vidite bez saginjanja. Neravnomjerno habanje često ukazuje na propušten balans, lošu geometriju ili već istrošene amortizere. Ako jedna guma ima izraženo habanje na jednoj strani, samo zamjena gume neće riješiti problem jer će se nova guma opet neravnomjerno trošiti dok se ne otkloni pravi uzrok.
Lupanje i zveckanje preko neravnina, trap i vješanje
Ako se zvuk javlja samo kad pređete preko rupe, ivičnjaka ili oštećenog asfalta, uzrok je najvjerovatnije u trapu ili vješanju. Najčešći krivci su spone stabilizatora, silentblokovi ramena i amortizeri. Spone stabilizatora su obično prvi dio koji popusti, a prepoznatljive su po metalnom zveckanju preko manjih neravnina. Na većini auta to su jeftini dijelovi, ali kad se zanemari, labava spona ubrzava habanje ostalih komponenti vješanja.
Razlika između spone i amortizera: spona zvecka kratko i oštro, dok istrošeni amortizer proizvodi tup udarac i auto nastavlja da se ljulja nakon neravnine. Silentblokovi daju škripavu buku, naročito pri naglom kočenju ili pokretanju. Kod starijih auta silentblokovi pucaju i od starosti gume, ne samo od kilometraže.
Detaljniju dijagnostiku lupanja preko rupa pokrili smo u posebnom savjetu o lupanju, pa se ovdje nećemo ponavljati. Bitno je znati da ova vrsta buke zavisi od podloge, ne od brzine, i to je ključni dijagnostički znak koji je razdvaja od ležaja ili guma.
Kuckanje pri skretanju, homokinetički zglob
Ritmično kuckanje koje se javlja samo pri skretanju uz gas, naročito iz parkinga ili pri punom obrtu volana, skoro uvijek dolazi od istrošenog homokinetičkog zgloba. Ovo je karakteristično za prednji pogon, a zvuk se pojačava u oštroj krivini pod opterećenjem. Što je krivina oštrija i što više dodajete gas, kuckanje postaje glasnije i češće.
Prvu provjeru možete uraditi vizuelno. Pogledajte gumene manžetne na poluosovinima blizu točka. Ako je manžetna pukla ili masna od istekle masti, zglob radi bez podmazivanja i habanje je već uznapredovalo. Što ranije reagujete, veća je šansa da se zamijeni samo manžetna i dopuni mast umjesto cijele poluosovine. Manžetna može biti pukla sedmicama ili mjesecima prije nego što kuckanje postane čujno, pa se isplati povremeno pogledati ispod auta, naročito poslije zime kad so i vlaga ubrzavaju raspadanje gume.
Brujanje ili tutnjava odozdo, auspuh i kardanski zglob
Duboko brujanje ili tutnjava koja dolazi odozdo, naročito pri većim brzinama, može biti auspuh koji dodiruje podvožje ili oslabljeni kardanski ležaj (kod auta sa zadnjim ili 4x4 pogonom). Auspuh koji vibrira obično daje metalnu rezonancu na određenoj brzini, dok kardanski zglob proizvodi konstantno brujanje koje raste sa brzinom. Kod kardanskog zgloba brujanje se ponekad pojačava pri ubrzavanju, a smanjuje kad pustite gas i auto se kotrlja u praznom hodu.
Korodirani ili slomljeni držači auspuha (gumeni vješci) dozvoljavaju cijevi da se pomjeraju i udaraju u podvožje. Ovo se lako provjeri vizuelno ispod auta. Ako vidite da je neka cijev blizu karoserije ili da gumeni vješak nedostaje, to je vjerovatno izvor zvuka. Zamjena gumenog vješka je sitna stvar, ali ako se zvuk ignoriše, cijev može istrošiti zaštitni sloj karoserije i stvoriti tačku korozije.
Skripanje pri kočenju, korozija ili istrošene pločice
Skripanje pri prvom kočenju ujutro ili poslije kiše obično je površinska korozija diska. Ovo je normalna pojava i nestaje poslije 2-3 kočenja. Međutim, ako skripanje ili škripanje traje stalno, posebno ako osjećate vibracije u pedali ili volanu, to su najvjerovatnije istrošene kočione pločice ili deformisani diskovi.
Većina modernih pločica ima indikator habanja, metalni jezičak koji počne da struže po disku kad je materijal pri kraju. Taj zvuk je namjerno neprijatan da vas natjera da reagujete. Ako ga čujete, nemojte odlagati provjeru jer vožnja sa istrošenim pločicama oštećuje diskove, a zamjena diskova košta višestruko više od samih pločica.
Kako suziti pretragu prije dolaska u radionicu
Najkorisniji trik koji možete primijeniti sami: vozite polako (30-40 km/h) pored zida, ograde ili parkiranih auta sa spuštenim prozorom. Zvuk će se reflektovati i lakše ćete odrediti sa koje strane dolazi. Ovo pomaže i mehaničaru jer mu možete reći konkretnu stranu i okolnosti.
Obratite pažnju na tri stvari: zavisi li buka od brzine (ležaj, gume, kardan), od podloge (trap, vješanje), ili od položaja volana (homokinetički zglob, ležaj). Taj podatak drastično sužava listu mogućih uzroka. Zapamtite i kad se zvuk pojavio, da li je postepen ili se javio odjednom, i da li se mijenja kad je auto hladan ili zagrijan. Sve to pomaže mehaničaru da brže dođe do rješenja.
Ako niste sigurni, svratite u radionicu. Dijagnostiku buke radimo kombinacijom dizalice i probne vožnje jer se neki zvuci jave samo pod opterećenjem, a to se ne može simulirati na mjestu.