Vozite magistralom, kasno popodne, sunce udara nisko i ne vidite šta je ispred. Prednji točak upadne u rupu duboku dvadesetak centimetara. Udarac, metalično lupanje, auto povuče u stranu. Izlazite, gledate felnu savijenu kao konzervu i gumu koja se ispuhala. Situacija koju godišnje dožive hiljade BiH vozača, a većina nikad ne sazna da ima pravo na naknadu štete od rupe na putu u BiH. Upravljač puta je zakonski odgovoran za stanje kolovoza, i ta odgovornost nije deklarativna.
Vodič je sastavila radionica Auto Gas Gaga iz Banje Luke, na osnovu iskustva sa vozilima koja dolaze na popravku nakon oštećenja od rupa i loših kolovoza.
Sadržaj
- Zašto je ovo relevantno za BiH vozače u 2026
- Šta najčešće strada kad naletite na rupu
- Korak 1: šta uraditi odmah na licu mjesta
- Korak 2: dokumentovanje oštećenja i procjena štete
- Korak 3: utvrđivanje ko je odgovoran za taj put
- Korak 4: podnošenje zahtjeva upravljaču puta
- Korak 5: šta ako upravljač puta odbije platiti
- Koliko realno košta šteta od rupe na putu
- Da li kasko osiguranje pokriva oštećenje od rupe
- Kako smanjiti rizik od oštećenja na BiH putevima
- Često postavljana pitanja
- Srodni članci
Zašto je ovo relevantno za BiH vozače u 2026
Prosječna starost motornih vozila u BiH iznosi 17 godina, a 38% registrovanih automobila je starije od 23 godine. To znači da većina auta na BiH putevima nema modernu zaštitu vješanja kakvu imaju noviji modeli. Amortizeri su mekši, gume tanje, felne često aluminijumske i krhkije. Jedna ozbiljna rupa može na starijem autu napraviti štetu od nekoliko stotina do preko hiljadu KM.
Istovremeno, stanje puteva u BiH ostaje problematično. Magistralni putevi, regionalni putevi i lokalne saobraćajnice puni su udarnih rupa, naročito nakon zimskih mjeseci. Krpljenja su često površinska i ne traju duže od jedne sezone. Vozači to sve trpe i plaćaju iz svog džepa, jer ne znaju da zakon jasno kaže ko je odgovoran.
Zakon o cestama FBiH (član 13) i Zakon o javnim putevima RS (član 16) nedvosmisleno obavezuju upravljače puteva da održavaju kolovoz u stanju koje omogućava bezbijedno odvijanje saobraćaja. Kad rupa postoji, a nije sanirana niti obilježena, upravljač puta je prekršio tu obavezu. Vi kao oštećeni imate pravo na naknadu štete.
Šta najčešće strada kad naletite na rupu
Oštećenja zavise od dubine rupe, brzine kojom ste naletjeli i tipa vozila. U praksi, ovo su najčešće posljedice koje viđamo u radionici.
Felne. Aluminijumske felne pucaju ili se savijaju na mjestu udara. Čelične felne se deformišu, ali rijetko pucaju. Savijenu felnu ponekad možete ispraviti na presi, ali puknutu morate zamijeniti.
Gume. Bočni zid gume je najtanji dio. Udar u rupu ga može probiti, pocijepati ili napraviti izboklinu (herniju) koja znači da guma nije više bezbjedna za vožnju. Guma sa hernijom se ne popravlja.
Amortizeri i opruge. Jak udar može oštetiti amortizer ili slomiti oprugu vješanja. Ovo se ne vidi odmah, ali auto počinje drugačije reagovati na neravnine i naginje se na jednu stranu.
Silentblokovi i spone trapa. Udarni šok se prenosi kroz cijeli sistem vješanja. Silentblokovi (gumeni ulošci) mogu puknuti, a krajnje spone oslabiti. Posljedica je lupanje pri vožnji preko neravnina i nestabilan volan.
Geometrija točkova. Čak i kad nema vidljivog oštećenja na felni, jedan jak udar može poremetiti geometriju točkova. Auto onda vuče u stranu, gume se neravnomjerno troše, a vožnja postaje nesigurna.
U najgorem scenariju, duboka rupa pri većoj brzini može oštetiti i donji štitnik motora, plastični branik ili prednji dio auspuha. Takve situacije su rjeđe, ali se dešavaju na putevima sa rupama dubljim od 15 centimetara.
Korak 1: šta uraditi odmah na licu mjesta
Prvih deset minuta nakon udara u rupu određuje koliko su vam šanse da naplatite štetu. Evo redoslijeda.
Stanite bezbijedno. Upalite sva četiri migavca, obucite reflektujući prsluk i postavite sigurnosni trougao. Ako je auto moguće pomjeriti sa kolovoza, uradite to. Bezbjednost je prva.
Fotografišite rupu. Mobilnim telefonom, iz više uglova. Napravite fotografiju koja pokazuje širinu i dubinu rupe. Stavite neki predmet poznatih dimenzija pored rupe (kutija cigareta, boca vode, cipela) da se na fotografiji vidi koliko je zapravo duboka. Fotografišite i okolinu, da se vidi da nema znakova upozorenja, obilježavanja, niti da je rupa na bilo koji način označena.
Fotografišite oštećenje na vozilu. Felnu iz blizine, gumu, eventualne tragove udara na branicima ili podvozju. Što više fotografija, to bolje.
Zabilježite lokaciju. Otvorite Google Maps ili bilo koju navigaciju i snimite ekran sa tačnom lokacijom. Zapišite i naziv puta, pravac kretanja, okvirnu kilometražu ako je ima, i najbliže mjesto ili raskrsnicu.
Zabilježite datum, vrijeme i uslove. Napišite ili snimite glasovnu poruku: koji je bio datum, koliko je bilo sati, kakvo je bilo vrijeme (kiša, suvo, mrak, magla) i koliko ste otprilike vozili kad ste naletjeli na rupu.
Potražite svjedoke. Ako je neko bio sa vama u autu ili je vozač iza vas vidio šta se desilo, uzmite njihovo ime i broj telefona. Svjedok nije obavezan za zahtjev, ali značajno jača vaš slučaj.
Pozovite policiju. Ovo je ključni korak. Pozovite lokalnu policijsku stanicu i zatražite da dođu na lice mjesta i sačine zapisnik o uviđaju. Policijski zapisnik sa skicom mjesta i konstatacijom da rupa postoji je najjači dokaz koji možete imati. Bez njega, upravljač puta će lakše osporiti vaš zahtjev.
Korak 2: dokumentovanje oštećenja i procjena štete
Nakon što ste obezbijedili dokaze na licu mjesta, potrebna vam je formalna procjena štete na vozilu.
Ovlašteni procjenitelj. Odvedite auto kod ovlaštenog procjenitelja štete (sudski vještak za saobraćaj ili ovlašteni auto-procjenitelj). On će pregledati vozilo, fotografisati oštećenja, i sačiniti zapisnik o oštećenju sa detaljnom fotodokumentacijom i procjenom troškova popravke. Taj dokument ima pravnu težinu.
Računi za popravku. Ako ste već popravili auto prije nego ste angažovali procjenitelja (što se dešava kad morate hitno vratiti auto u funkciju), sačuvajte sve račune. Račun iz servisa sa specifikacijom radova i dijelova je validan dokaz troška.
Dokaz o vlasništvu. Pripremite kopiju saobraćajne dozvole koja dokazuje da ste vi vlasnik oštećenog vozila.
Za podnošenje zahtjeva za naknadu štete trebat će vam: policijski zapisnik o uviđaju sa skicom mjesta i fotodokumentacijom, zapisnik o oštećenju vozila od ovlaštenog procjenitelja sa fotografijama, račun ili procjena troškova popravke, te dokaz o vlasništvu vozila (saobraćajna dozvola).
Korak 3: utvrđivanje ko je odgovoran za taj put
Ovo je korak koji većina vozača preskoči, a on određuje kome šaljete zahtjev. U BiH postoje četiri javna preduzeća koja upravljaju putevima, i odgovornost zavisi od kategorije puta na kojem se oštećenje desilo.
U Federaciji BiH:
- JP Autoceste FBiH upravljaju autoputevima i brzim putevima
- JP Ceste FBiH upravljaju magistralnim putevima
- Kantonalne direkcije za puteve upravljaju regionalnim putevima
- Općine i gradovi upravljaju lokalnim i nekategorisanim putevima
U Republici Srpskoj:
- JP Autoputevi RS upravljaju autoputevima
- JP Putevi RS upravljaju magistralnim i regionalnim putevima
- Općine i gradovi upravljaju lokalnim putevima
Kako saznati koji put pripada kojoj instituciji
Najjednostavniji način je da pogledate oznake na putu. Magistralni putevi imaju oznaku M (M5, M16, M17...), regionalni R, a autoputevi A. Ako niste sigurni, pozovite općinu na čijoj se teritoriji put nalazi i pitajte ko upravlja tim dijelom puta. Općina je dužna da vam da tu informaciju.
Alternativno, JP Ceste FBiH i JP Putevi RS na svojim internet stranicama objavljuju mape puteva sa kategorijama. Jedan telefonski poziv ili email može razriješiti dilemu.
Korak 4: podnošenje zahtjeva upravljaču puta
Kada znate ko je odgovoran, šaljete pisani zahtjev za naknadu štete. Zahtjev treba da sadrži sljedeće.
Vaše podatke. Ime, prezime, adresa, broj telefona, broj lične karte.
Opis događaja. Datum, vrijeme, tačna lokacija, opis kako je do oštećenja došlo, uslovi na putu (neobilježena rupa, bez znakova upozorenja).
Dokaze. Priložite kopije svega: policijski zapisnik, procjeniteljev nalaz, fotografije rupe i oštećenja, račune za popravku, kopiju saobraćajne dozvole.
Iznos koji potražujete. Navedite konkretan iznos na osnovu procjeniteljevog nalaza ili računa za popravku.
Rok za odgovor. Zatražite pisani odgovor u roku od 15 dana.
Zahtjev pošaljite preporučenom poštom sa povratnicom. Povratnica je dokaz da ste poslali zahtjev i kada. Zadržite kopiju svega što ste poslali. Alternativno, zahtjev možete predati lično na protokolu javnog preduzeća i tražiti da vam na kopiji udare prijemni pečat sa datumom.
Korak 5: šta ako upravljač puta odbije platiti
Upravljači puteva u praksi često izbjegavaju da dobrovoljno nadoknade štetu. Odbijanje ili ignorisanje zahtjeva je prije pravilo nego izuzetak. Ako upravljač puta odbije platiti ili ne odgovori u roku od 15 dana, imate pravo pokrenuti sudski postupak.
Angažujte advokata. Advokati koji se bave naknadom štete često zastupaju u ovakvim slučajevima po procentu od naplaćenog iznosa, bez unaprijed plaćenog honorara. To znači da ne morate imati novac za advokata unaprijed. Advokat vas zastupa, a naplaćuje se iz onoga što sud dosudi.
Tužba nadležnom sudu. Tužbu podnosite osnovnom sudu nadležnom prema sjedištu upravljača puta ili prema mjestu gdje se događaj desio. Advokat sastavlja tužbu, prilaže dokumentaciju i vodi postupak.
Šta sud traži. Sud utvrđuje da li je rupa postojala, da li je bila označena, da li je upravljač puta bio dužan da je sanira, i kolika je šteta. Vaši dokazi (policijski zapisnik, fotografije, procjeniteljev nalaz) su ključni.
Rok zastarjelosti za tužbu protiv upravljača puta
Prema Zakonu o obligacionim odnosima, rok zastarjelosti za potraživanje naknade štete iznosi tri godine od dana kad je oštećeni saznao za štetu i za osobu koja ju je prouzrokovala. Nemojte čekati posljednji trenutak. Što prije pokrenete postupak, svježiji su dokazi i veće su šanse za uspjeh.
Preporuka. Ovo je praktični vodič, ne pravni savjet. Za konkretne slučajeve se obratite advokatu koji poznaje lokalnu sudsku praksu. Svaki slučaj ima specifičnosti koje utiču na ishod.
Koliko realno košta šteta od rupe na putu
Stvarni troškovi popravke zavise od toga šta je oštećeno i koji auto vozite. Cijena zavisi od konkretnog stanja, ali evo orijentacionog okvira koji viđamo na vozilima u radionici.
Zamjena jedne aluminijumske felne na polovnom autu može koštati koliko i komplet novih guma. Ispravljanje savijene felne je jeftinije, ali nije uvijek moguće ako je materijal pukao. Ako je pukla opruga ili se oštetio amortizer, troškovi rastu jer je iz bezbjednosnih razloga potrebno zamijeniti par na istoj osovini.
Najskuplji scenarij nastaje kad jedna rupa ošteti i felnu, i gumu, i amortizer, i poremeti geometriju. Tada govorimo o kombinovanoj šteti koja brzo prelazi granicu od hiljadu KM, posebno na vozilima sa većim točkovima (17 inča i više) gdje su i felne i niskoprofilne gume skuplji.
Kod starijih vozila (a prosječan auto u BiH ima 17 godina) situacija je dodatno komplicirana jer se originalni dijelovi teže nalaze, a zamjenski variraju u kvalitetu i cijeni.
Za tačnu procjenu štete na vašem vozilu, potreban je pregled u servisu. Javite se za procjenu ili odvedite auto kod ovlaštenog procjenitelja koji će sačiniti formalan nalaz.
Da li kasko osiguranje pokriva oštećenje od rupe
Kasko osiguranje u BiH, zavisno od police, može pokriti oštećenje nastalo udarom u rupu na putu. Ključno je kakvu policu imate.
Puni kasko obično pokriva mehanička oštećenja nastala na putu, uključujući udarne rupe. Provjerite uslove vaše police, posebno dio o "oštećenju usljed stanja kolovoza" ili "nezgoda bez učešća drugog vozila". Franšiza (učešće u šteti) se primjenjuje, pa kod manjih oštećenja kasko može biti neisplativ.
Djelimični (parcijalni) kasko obično ne pokriva oštećenja od rupa. Parcijalni kasko tipično pokriva krađu, požar, elementarne nepogode i lom stakla, ali ne i mehanička oštećenja u saobraćaju.
Obavezno osiguranje (polica od auto-odgovornosti) ne pokriva štetu na vašem vozilu. Ono pokriva štetu koju vi pričinite drugima.
Važno: čak i ako imate kasko i prijavite štetu osiguranju, to vas ne sprečava da istovremeno podnesete zahtjev upravljaču puta. Osiguravajuća kuća može, nakon što vam isplati štetu, sama potraživati taj iznos od upravljača puta (pravo regresa).
Kako smanjiti rizik od oštećenja na BiH putevima
Potpuno izbjeći rupe na BiH putevima je nemoguće, ali možete smanjiti šanse da rupa napravi ozbiljnu štetu.
Održavajte pritisak u gumama. Guma sa pravilnim pritiskom bolje apsorbuje udar. Podnapuhana guma se lakše probije jer ima manje prostora za deformaciju između felne i asfalta.
Držite odstojanje. Ako vozite preblizu vozilu ispred, ne vidite rupu na vrijeme. Dovoljno odstojanje vam daje sekundu-dvije da reagujete i zaobiđete prepreku ili barem smanjite brzinu prije udara.
Smanjite brzinu na lošim dionicama. Poznajete puteve kojima vozite svaki dan. Znate koji je magistralni put pun rupa, koji lokalni put nema kanalizaciju pa se razlaže svake zime. Na tim dionicama, brzina od 60 umjesto 80 km/h može biti razlika između male neugodnosti i savijene felne.
Noćna vožnja je najrizičnija. Rupe su gotovo nevidljive noću, posebno na putevima bez rasvjete. Ako vozite noću po nepoznatom putu, smanjite brzinu ispod ograničenja i pripremite se na neravnine.
Birajte gume sa višim profilom. Niskoprofilne gume (serija 40 ili 35) izgledaju lijepo na felni, ali imaju tanak bočni zid koji pruža minimalan jastuk između felne i rupe. Guma sa profilom serije 55 ili 60 bolje apsorbuje udar i štiti felnu.
Pregledajte vješanje redovno. Auto čije su opruge, amortizeri i silentblokovi u dobrom stanju bolje podnosi udarce. Auto sa istrošenim vješanjem doživi veću štetu od iste rupe. Zakažite pregled vješanja ako primijetite lupanje, trzanje ili nestabilan volan.
Često postavljana pitanja
Da li moram pozvati policiju ako rupa ošteti auto?
Pozivanje policije nije zakonom obavezno, ali je izuzetno preporučljivo. Policijski zapisnik sa uviđaja je najjači dokaz da rupa postoji i da nije bila obilježena. Bez tog zapisnika, upravljač puta može tvrditi da rupa nije postojala ili da je bila označena.
Koliko vremena imam za podnošenje zahtjeva?
Zahtjev upravljaču puta možete podnijeti bilo kada, ali je preporučljivo to uraditi što prije dok su dokazi svježi. Rok zastarjelosti za sudsku tužbu iznosi tri godine od dana kad ste saznali za štetu i za odgovornu osobu.
Šta ako je rupa bila označena a ja je nisam vidio?
Ako je upravljač puta postavio znakove upozorenja i obilježio rupu, vaše šanse za naknadu su značajno manje. Upravljač u tom slučaju može argumentovati da je ispunio svoju obavezu. Ipak, kvalitet i vidljivost obilježavanja se mogu osporiti, posebno u uslovima smanjene vidljivosti.
Da li mogu naplatiti štetu ako nemam policijski zapisnik?
Možete pokušati, ali su vam šanse znatno manje. Fotografije sa lokacijom i datumom, svjedočenja i procjeniteljev nalaz mogu poslužiti kao dokaz, ali policijski zapisnik ima najveću dokaznu snagu.
Iskrivljena felna od rupe, koliko košta popravka?
Cijena zavisi od tipa felne, veličine oštećenja i modela vozila. Ispravljanje blago savijene aluminijumske felne je jeftinije od zamjene, ali nije uvijek moguće ako je felna pukla. Za tačnu procjenu, odvedite felnu kod majstora za ravnanje ili javite se na pregled.
Da li se postupak razlikuje u FBiH i RS?
Princip je isti: upravljač puta je odgovoran za stanje kolovoza. Razlika je u tome kome podnosite zahtjev (JP Ceste FBiH ili JP Putevi RS za magistralne puteve) i koji sud je nadležan. Zakonski okvir je analogan, ali institucije se razlikuju.