Auto se na rupama više ljulja nego prošle godine, a u krivinama imate utisak da zadnji kraj malo "pliva". To je obično prva slika istrošenih amortizera. Mnogi vozači s ovim voze sedmicama i mjesecima jer auto i dalje pali, ide naprijed i koči, pa se problem stavlja na čekanje. Amortizer međutim ne radi samo da bi vožnja bila prijatna, on direktno utiče na to koliko brzo ćete se zaustaviti i koliko sigurno auto drži put.
Šta amortizer zapravo radi i zašto je važan za kočenje
Mnogi misle da je amortizer tu samo da auto ne skače na rupama. Stvarni posao amortizera je da drži točak prislonjen uz podlogu i da prigušuje rad opruge. Kada točak udari u neravninu, opruga ga gura nazad prema putu, a amortizer kontroliše tu silu i sprečava da točak odskoči previše puta.
Ako amortizer ne radi posao, točak gubi kontakt s podlogom u djelićima sekunde. Tih nekoliko djelića sekunde su upravo trenutak kada bi guma trebala da prenosi silu kočenja na asfalt. Zbog toga auto s istrošenim amortizerima ima primjetno duži zaustavni put, naročito na lošoj podlozi i po kiši. Iz istog razloga ESP i ABS rade slabije, jer im je posao lakši kada točkovi mirno stoje na putu.
Tu je i drugo pitanje, a to je trošenje guma i ostalih dijelova trapa. Točak koji poskakuje troši gumu u talasima, opterećuje kraj spona, kuglaste zglobove i ležajeve. Tako jedan zapušten amortizer vremenom napravi račun koji je puno veći od same zamjene amortizera.
Simptomi istrošenih amortizera koje vozač osjeti iz kabine
Klasičan znak je prekomjerno ljuljanje nakon prelaska preko ležećeg policajca ili rupe. Ispravan auto se nakon udarca smiri praktično odmah, dok se auto s lošim amortizerima njiše još nekoliko puta prije nego stane.
Drugi tipičan simptom je ronjenje prednjeg kraja prilikom jačeg kočenja. Auto naglo "klekne" naprijed i zadnji kraj se primjetno digne. Slično se dešava i kod kretanja, samo obrnuto. U krivini se pojavi osjećaj da auto previše naginje i da gubi sigurnost, posebno na promjeni pravca u brzini.
Treći znak je vidljiv okom. Ako se sagnete pored točka i pogledate tijelo amortizera, vidjet ćete tragove ulja koji curi niz cilindar. To je znak da je brtva popustila i da amortizer više ne drži pritisak. Uz to često ide i karakteristično lupanje preko neravnina, jer istrošen amortizer udara o vlastite krajnje pozicije.
Četvrti znak vidite na gumama. Nepravilno trošenje gazećeg sloja u talasima ili u tačkama, takozvano "krpičasto" trošenje, gotovo uvijek upućuje na trap, a najčešće baš na amortizere. Kada zamijenite gume a one se opet brzo istroše na isti način, amortizeri su prvi osumnjičeni.
Bounce test - kako sami provjeriti amortizere ispred kuće
Bounce test je najjednostavniji način da kod kuće dobijete grubu sliku stanja amortizera. Ne zahtijeva alat, samo malo snage i mirno parkirano auto.
- Parkirajte auto na ravnu podlogu i ugasite motor.
- Stanite ispred ugla auta koji testirate, recimo prednjeg lijevog.
- Objema rukama se oslonite na haubu iznad tog točka i snažno pritisnite auto prema dolje, dva do tri puta zaredom.
- Na zadnjem pritisku pustite auto i posmatrajte šta radi karoserija.
Ispravan amortizer vrati auto u normalan položaj uz najviše jedno blago vraćanje. Ako auto nakon puštanja nastavi da se klima tri, četiri ili pet puta prije nego se smiri, amortizer na tom uglu je kandidat za zamjenu. Test ponovite na sva četiri ugla i uporedite ponašanje.
Bounce test je koristan kao prvi filter, ali nije presuda. Moderni gasni amortizeri mogu imati lijep odskok i kada su unutra već dobro istrošeni. Zato ovaj test treba kombinovati sa simptomima u vožnji i, kada postoji sumnja, sa pregledom na rampi.
Vijek trajanja na našim cestama i kada realno idu na zamjenu
U servisnim knjigama često piše da amortizeri "traju koliko i auto", što je u praksi rijetko tačno. Realan vijek na bh. cestama je negdje oko osamdeset do sto dvadeset hiljada kilometara, a kod auta koja često voze po lošim seoskim putevima, makadamima i pretovarena, taj broj je još manji.
Na vijek utiču tri stvari. Prvo, stanje puteva, jer svaka veća rupa ubrza istrošenost brtvi i klipa unutar amortizera. Drugo, opterećenje, pa auto koje stalno vozi pun prtljažnik ili vuče prikolicu troši amortizere brže od istog modela u gradskoj vožnji. I treće, kvalitet ugrađenog dijela, jer jeftini neoriginalni amortizeri znaju popustiti i prije pedeset hiljada kilometara.
Kada su preporuke za zamjenu? Ako imate dva ili više simptoma iz prethodnih sekcija, ako bounce test pokaže više od jednog odskoka, ili ako ste prešli više od sto hiljada kilometara a amortizeri nikada nisu mijenjani, vrijeme je za detaljan pregled. Pred tehnički pregled je takođe pametno provjeriti trap, jer amortizeri jesu stavka koja se kontroliše.
Zašto se amortizeri mijenjaju u paru i šta još pregledati uz njih
Pravilo struke je jasno, amortizeri se mijenjaju u paru po osovini. Dakle, oba prednja zajedno ili oba zadnja zajedno, nikada samo jedan. Razlog je jednostavan, novi i stari amortizer na istoj osovini nemaju iste karakteristike prigušenja. Auto onda u kočenju i krivinama radi neravnomjerno, vuče na jednu stranu, a u graničnim situacijama može produžiti zaustavni put i poremetiti rad ESP sistema.
Druga stvar koju vozači često previde je da amortizer ne radi sam. On je dio cjeline koju zovemo trap. Uz njega tu su opruge, gornji nosač s ležajem, gumice, kraj spone, kuglasti zglobovi i stabilizator. Ako je amortizer pukao, vrlo je vjerovatno da je i nešto od toga već načeto.
U Auto Gas Gagi uz zamjenu amortizera uvijek pregledamo i ostatak trapa, kraj spona, kuglaste zglobove i opruge, jer novi amortizer na trošnom trapu ne rješava problem. Auto će u prvih par dana izgledati bolje, ali stari kvarovi se brzo vrate, a oprugu ili nosač je puno lakše zamijeniti dok je amortizer ionako skinut.
Ako primjećujete bilo koji od opisanih simptoma, ili ste prešli više od sto hiljada kilometara bez ikakvog dirinčenja oko trapa, zakažite termin za pregled. Bolje je provjeriti sada, dok je to obična kontrola, nego čekati da auto u kočenju ili krivini pokaže koliko amortizer zapravo znači za sigurnost.