Svako ljeto ista scena na bh. putevima: kolone prema moru pune automobila sa krovnim boxovima, od kojih dobar dio nije pravilno natovaren niti zatvoren do kraja. Krovni box povećava potrošnju goriva između 11% i 19% zavisno od brzine, a to je dodatak koji se na putu od Banje Luke do Neuma osijeti direktno na novčaniku. Ovaj tekst daje konkretne brojke iz testiranja, objašnjava koliko kilograma smijete staviti u box, i prolazi kroz greške koje mogu koštati sigurnosti.
Savjete je pripremila radionica Auto Gas Gaga iz Banje Luke, na osnovu iskustva sa pripremom vozila za duge puteve i sezonskim pregledima pred ljetovanje.
Sadržaj
- Koliko krovni box povećava potrošnju goriva
- Koliko litara više troši auto sa krovnim boxom
- Da li prazan krovni box troši gorivo
- Koliko smijete natovariti krovni box
- Brzina vožnje sa krovnim boxom
- Kako pravilno montirati krovni nosač
- Greške koje vozači prave sa krovnim boxom
- Pritisak u gumama sa punim krovnim boxom
- Kada skinuti krovni box sa auta
- Često postavljana pitanja
- Srodni članci
Koliko krovni box povećava potrošnju goriva
Glavno pitanje svakog vozača koji razmišlja o krovnom boxu jeste koliko će ga to koštati na gorivu. Odgovor zavisi od brzine kojom vozite, oblika boxa i toga koliko je box napunjen.
Na brzini od 130 km/h, krovni box povećava potrošnju goriva u prosjeku za 18%. To u praksi znači oko 2 litra na 100 kilometara više nego bez boxa. Na nižim brzinama efekat je manji, ali daleko od zanemarivog: na 80 km/h povećanje je oko 11%.
Test koji je proveo Consumer Reports na Nissan Altimi dao je slične rezultate: sam nosač bez boxa smanjio je ekonomičnost za 11%, a sa montiranim boxom gubitak je narastao na 19% pri brzini od 105 km/h. Američki Department of Energy procjenjuje prosječan gubitak od oko 5% sa napunjenim krovnim nosačem bez boxa, što znači da sam box kao element donosi najveći dio aerodinamičkog otpora.
Oblik boxa pravi razliku. Aerodinamični boxovi kapljičastog oblika imaju 10-20% manji dodatni utrošak goriva u poređenju sa kutijastim, ravnim modelima. Ako tek kupujete box, uložite malo više u aerodinamičan oblik jer se razlika u potrošnji isplati već nakon drugog putovanja na more.
| Brzina | Dodatna potrošnja (prosjek) | Dodatno litara na 100 km |
|---|---|---|
| 80 km/h | ~11% | ~0,8-1,0 L |
| 100 km/h | ~14-16% | ~1,2-1,5 L |
| 130 km/h | ~18-19% | ~1,8-2,2 L |
Ove brojke su za standardni napunjeni box na tipičnom porodičnom automobilu. Kod SUV vozila sa već višom linijom krova efekat može biti nešto manji, dok kod nižih limuzina aerodinamički otpor raste brže.
Koliko litara više troši auto sa krovnim boxom
Stavimo to u kontekst jednog konkretnog putovanja. Put od Banje Luke do Neuma je oko 310 kilometara, većina autoputom i magistralom. Ako vozite prosjekom 110 km/h na dijelu autoputa i 80 km/h na magistrali, krovni box vas dodatno košta otprilike 4-5 litara goriva u jednom smjeru.
Za povratno putovanje to je 8-10 litara. Pomnožite sa cijenom dizela ili benzina i dobijate konkretan iznos koji možete uračunati u budžet za ljetovanje. Na duže relacije, recimo Banja Luka do Dubrovnika ili Split, dodatak prelazi 12-15 litara u oba smjera.
Važno je razumjeti da potrošnja raste eksponencijalno sa brzinom, ne linearno. Na 130 km/h aerodinamički otpor boxa je četiri puta veći nego na 65 km/h. Svaki dodatni kilometar na sat iznad 100 km/h košta nesrazmjerno više goriva. To je fizika koju ne možete pregovarati.
Da li prazan krovni box troši gorivo
Ovo je pitanje koje mnogi vozači previđaju. Prazan krovni box, bez ijednog kilograma sadržaja, i dalje povećava potrošnju goriva do 15% na autoputskim brzinama. Razlog je čist aerodinamički otpor koji box stvara samim time što postoji na krovu automobila.
Vazduh koji bi inače glatko prešao preko linije krova sada udara u prednju stranu boxa, stvara turbulenciju oko njega i pravi vakuum iza zadnjeg dijela boxa. Taj vakuum bukvalno vuče automobil unazad. Masa sadržaja u boxu dodaje još nešto potrošnje kroz veći ukupni otpor kotrljanja, ali glavni krivac je oblik, ne težina.
Zbog toga je jednostavno pravilo: ako box nije potreban, skinite ga. Demontaža sa modernih nosača traje deset do petnaest minuta i ne zahtijeva alat. Na godišnjem nivou, vozač koji ostavi prazan box na krovu devet mjeseci uzalud troši stotine litara goriva.
Koliko smijete natovariti krovni box
Svaki krovni box ima svoju nosivost koju proizvođač jasno navodi, obično na naljepnici unutar boxa ili u priručniku. Tipična nosivost krovnog boxa kreće se od 50 do 75 kilograma. To zvuči kao mnogo, ali brzo se napuni: dvije putne torbe, zimske jakne, oprema za plažu i par kutija već prelazi 50 kilograma.
Međutim, nosivost boxa nije jedino ograničenje. Postoji i nosivost krova vašeg vozila, koja uključuje težinu samog nosača, boxa i svega unutra. Ta nosivost krova kod većine putničkih vozila iznosi 75-100 kilograma ukupno. Podatak se nalazi na naljepnici na dovratku vozačevih vrata ili u vlasničkom priručniku.
Računica ide ovako: nosač teži 3-5 kg (par šina), box prazan teži 12-18 kg zavisno od veličine. Ako vam je nosivost krova 75 kg, za sadržaj vam ostaje 52-60 kg. Ako je nosivost krova 100 kg, imate prostora za 77-85 kg sadržaja. Nikada ne prelazite nijednu od ove dvije granice, onu boxa ili onu krova, računajući onu koja je niža.
Osim ukupne mase, bitno je osigurati sadržaj unutar boxa. Koristite gurtne ili zatezne trake da fiksirate torbe i kutije tako da se ne pomjeraju tokom kočenja i skretanja. Pomjeranje tereta unutar boxa mijenja težište vozila u pokretu i stvara dodatne sile na stezaljke nosača, što vremenom može olabaviti montažu. Naročito na kočenju iz veće brzine, nezakvačen teret od 50 kg leti prema prednjoj stijenci boxa i prenosi silu direktno na prednju stezaljku, koja nije dizajnirana za udarno opterećenje.
Prekoračenje nosivosti ne znači samo da ćete oštetiti krov ili nosač. Težina visoko na automobilu drastično podiže težište i pogoršava ponašanje vozila u krivinama, naročito pri naglim promjenama smjera ili izbjegavanju prepreke na putu.
Brzina vožnje sa krovnim boxom
Ne postoji specifičan zakonski propis u BiH koji ograničava brzinu isključivo zbog krovnog boxa. Međutim, Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima (ZOBS) nalaže da vozač prilagodi brzinu stanju vozila i tereta. To znači da policija može sankcionisati vozača koji očigledno vozi nebezbjednom brzinom sa natovarenim krovom, čak i ako je formalno ispod ograničenja.
Proizvođači krovnih boxova univerzalno preporučuju maksimalnu brzinu od 130 km/h. Ova preporuka nije arbitrarna jer iznad te brzine aerodinamičke sile na box postaju toliko jake da mogu prouzrokovati otvaranje boxa, pucanje montažnih stezaljki ili nestabilnost vozila pri bočnom vjetru.
U praksi, na bh. autoputevima ograničenje je 130 km/h (ili 120 km/h na pojedinim dionicama), tako da se zakonsko i proizvođačko ograničenje poklapaju. Problem nastaje na ravnim dionicama u Hrvatskoj ili Srbiji gdje dozvoljena brzina ide do 130 km/h, a vozači ponekad guraju i preko. Sa punim boxom na krovu, vožnja iznad 130 km/h nije samo skupa po gorivu, nego je konkretno opasna.
Kako pravilno montirati krovni nosač
Montaža počinje od nosača, ne od boxa. Nosač (poprečne šine) mora odgovarati vašem konkretnom modelu automobila. Postoje tri sistema: tvorničke uzdužne šine sa otvorenim prorezom, integrisane šine u ravni sa krovom, i fiksne tačke za montažu kod automobila bez šina.
Kod svakog sistema ključno je da stezaljke budu pravilno zategnute. Nedovoljno zategnuta stezaljka klizi pod opterećenjem i box se pomjera tokom vožnje. Pretjerano zategnuta stezaljka može oštetiti lak ili deformisati šinu. Većina kvalitetnih nosača ima momenat-indikator ili graničnik koji vam govori kada je dovoljno.
Box se na nosač pričvršćuje zasebnim stezaljkama ili vijcima, obično četiri komada. Pozicionirajte box centralno u odnosu na osovinu automobila ili blago prema nazad, nikada tako da prednji dio boxa viri ispred prednje osovine. Asimetričan položaj pogoršava stabilnost.
Obratite pažnju na orijentaciju boxa prilikom montaže. Strana sa šarkama, odnosno strana sa koje se box otvara, treba biti okrenuta prema desnoj strani vozila, prema trotoaru. Na taj način box otvarate sa bezbjedne strane, dalje od saobraćaja, što je naročito važno na parkiralištima uz put i odmorištima na autoputu gdje automobili prolaze blizu. Ako vaš box ima dvostrano otvaranje, to je praktičnije za pakovanje jer možete pristupiti sadržaju sa obje strane bez obzira kako ste parkirali. Ipak, i kod dvostranog otvaranja formirajte naviku da pristupate sa strane trotoara kad god je moguće.
Nakon montaže, provjerite sve stezaljke nakon prvih 50 kilometara vožnje. Vibracije i termičko širenje mogu blago olabaviti početno zatezanje. Ova provjera traje dva minuta na benzinskoj pumpi i može spriječiti ozbiljnu nesreću.
Greške koje vozači prave sa krovnim boxom
Najčešća greška je pretovar jedne strane boxa. Vozači stave sve teške predmete na jednu stranu jer su ih tako pakovali iz kuće. Rezultat je bočno opterećenje koje pogoršava ponašanje u krivinama i ubrzava habanje jednog nosača.
Druga česta greška je neravnomjerna raspodjela po dužini. Teški predmeti trebaju biti u sredini boxa, što bliže osovini poprečnih nosača. Lagani predmeti idu na krajeve. Nikada ne stavljajte tešku torbu na sam prednji ili zadnji kraj boxa jer to stvara momenat sile koji opterećuje stezaljke neravnomjerno.
Treća greška je zaboravljena provjera zatvorenosti. Box mora biti zaključan i zatvorena brava mora škljocnuti u poziciju. Svake sezone na autoputevima vidimo ostatke rasutog sadržaja iz boxova koji su se otvorili pri brzini. Poklopac koji nije potpuno zatvoren leti na brzini iznad 100 km/h.
Četvrta greška je vožnja u višespratnicu ili podzemnu garažu sa boxom. Ukupna visina vašeg automobila sa boxom prelazi visinu koja je bila bez njega za 30-45 cm. Provjerite visinu svog auta sa montiranim boxom i zapamtite tu brojku. Ista logika važi za shark-fin antenu ili standardnu štapnu antenu koja viri iznad linije boxa, jer i ona dodaje centimetre koje zaboravite uračunati.
Peta greška koju ljudi redovno zaboravljaju je ulazak u automatsku perionicu sa boxom na krovu. Rotirajuće četke i sušači udaraju direktno u box, mogu oštetiti površinu plastike, iščupati brtvu poklopca, a u gorem scenariju pomaknuti cijeli box sa nosača ako stezaljke nisu savršeno zategnute. Rezultat je ogrebotina na boxu i oštećen lak na krovu u najboljem slučaju, a u najgorem sušač zahvati ivicu boxa i fizički ga pomakne. Prije ulaska u bilo kakvu automatsku perionicu, skinite box. Ako nemate vremena za demontažu, koristite ručno pranje vodom pod pritiskom iz bezbjedne udaljenosti.
Pritisak u gumama sa punim krovnim boxom
Pun krovni box dodaje vozilu 50-75 kg na krovu, plus težinu samog nosača i boxa. Zajedno sa putnicima, koferima u gepeku i djecom na zadnjim sjedištima, ljetno putovanje lako dodaje 200-300 kg ukupnog tereta iznad normalne težine automobila.
ADAC preporučuje povećanje pritiska u gumama za 0,2 bara iznad tvorničke preporuke ljeti, a za opterećena vozila 0,3-0,4 bara. Guma sa preniskim pritiskom pod velikim opterećenjem stvara opasnu unutrašnju toplinu koja ljeti, na vrućem asfaltu, može dovesti do pucanja.
Većina automobila ima naljepnicu na dovratku sa dva seta pritiska: jedan za normalno opterećenje, drugi za puno opterećenje. Koristite vrijednost za puno opterećenje kada putujete sa punim boxom i punim autom. Ako naljepnica ne postoji ili je nečitka, dodajte 0,3 bara na normalni pritisak za sve četiri gume.
Pritisak provjeravajte na hladnim gumama, ujutro prije polaska, ne na benzinskoj pumpi nakon sat vremena vožnje. Gume zagrijane vožnjom pokazuju lažno viši pritisak i ne možete dobiti tačno očitavanje. Ako ste imali probleme sa TPMS senzorom nakon zamjene guma, provjerite da li sistem korektno očitava nove pritiske.
Kada skinuti krovni box sa auta
Pravilo je jednostavno: čim se vratite s putovanja, skinite box. Ne idućeg vikenda, ne kad budete imali vremena, nego prvi slobodni dan. Svaki dan sa praznim boxom na krovu je bacanje goriva.
Neka konkretna računica: ako vozite 50 km dnevno sa praznim boxom na prosječnoj brzini od 60-70 km/h, gubite oko 0,5-0,7 litara goriva dnevno. Na mjesečnom nivou to je 15-20 litara. Za dva mjeseca to plaćate pun tank goriva za ništa. Ako ste pažljivi sa potrošnjom i stilom vožnje, nema smisla poništavati tu uštedu praznim boxom na krovu.
Druga dimenzija je sigurnost. Prazan box hvata bočni vjetar jednako kao pun. Na bh. autoputevima, naročito na dionici kroz Vrbas kanjon ili izlasku iz tunela, bočni udari vjetra mogu pomjeriti automobil sa boxom iz trake. Bez boxa, taj isti udar vjetra je znatno manje opasan.
Treći razlog je očuvanje opreme. UV zraci i kiša degradiraju plastiku boxa tokom vremena. Box koji stoji na suncu četiri mjeseca nakon mora počinje blijediti, brtva se suši, i šarke postaju krute. Čuvajte box u garaži ili podrumu i trajat će dvostruko duže.
Za sva pitanja o pripremi automobila za duži put sa teretom, uključujući provjeru kočnica, amortizera i stanja guma pod opterećenjem, zakažite sezonski pregled u radionici prije polaska.
Često postavljana pitanja
Koliko krovni box povećava potrošnju goriva na autoputu?
Na autoputskoj brzini od 130 km/h, krovni box povećava potrošnju u prosjeku za 18%, što iznosi oko 2 litra na 100 km dodatno. Na 80 km/h povećanje je oko 11%. Aerodinamični boxovi kapljičastog oblika troše 10-20% manje od kutijastih modela.
Da li prazan krovni box troši gorivo?
Da. Prazan box bez sadržaja i dalje povećava potrošnju do 15% na autoputskim brzinama. Razlog je čist aerodinamički otpor koji box stvara samim postojanjem na krovu. Skinite box čim se vratite sa putovanja.
Koliko kilograma smije u krovni box?
Tipična nosivost boxa je 50-75 kg, ali morate uzeti u obzir i nosivost krova vozila (obično 75-100 kg ukupno sa nosačem i boxom). Podatak o nosivosti krova nalazi se na naljepnici dovratka ili u vlasničkom priručniku.
Koja je maksimalna brzina sa krovnim boxom?
Proizvođači univerzalno preporučuju maksimalno 130 km/h. U BiH ne postoji poseban zakonski propis, ali ZOBS nalaže prilagođavanje brzine stanju tereta. Iznad 130 km/h aerodinamičke sile mogu otvoriti box ili destabilisati vozilo.
Krovni box i bočni vjetar na autoputu, da li je opasno?
Bočni vjetar je ozbiljan faktor sa boxom na krovu. Box podiže težište vozila i povećava bočnu površinu izloženu vjetru. Na izlascima iz tunela i otvorenim dionicama smanjite brzinu i držite volan čvrsto obje ruke. Prazan box jednako hvata vjetar kao pun.
Da li moram povećati pritisak u gumama sa krovnim boxom?
Da. ADAC preporučuje 0,2 bara iznad tvorničke preporuke ljeti, a za puno opterećena vozila 0,3-0,4 bara. Koristite vrijednost za puno opterećenje sa naljepnice na dovratku. Pritisak mjerite na hladnim gumama prije polaska.