Svaki ljeti se ponavlja isti scenario: porodica spakuje kofere, torbe, kutije s hranom, dva para sandala po osobi i šator "za svaki slučaj". Prtljažnik jedva zatvore, opruge kleknu do kraja, a farovi svijetle u nebo umjesto na put. Koliko natovariti auto maksimalna masa nije pitanje koje se postavlja tek na tehničkom pregledu. To je pitanje kočenja, upravljivosti i bezbjednosti na svakom kilometru puta do mora.
Vodič je sastavila radionica Auto Gas Gaga iz Banje Luke, na osnovu dugogodišnjeg iskustva sa predkupovnim pregledima i sezonskim pripremama za put.
Sadržaj
- Kako izračunati nosivost svog auta
- Gdje piše nosivost u saobraćajnoj dozvoli
- Koliko kg zaista ostane za prtljag
- Nosivost popularnih modela u BiH
- Kako pravilno rasporediti teret u autu
- Šta se dešava kad auto preopteretite
- Pritisak u gumama za opterećeno vozilo
- Propisi i kazne za preopterećeno vozilo u BiH
- Često postavljana pitanja
- Srodni članci
Kako izračunati nosivost svog auta
Formula je jednostavna: od najveće dozvoljene mase (NDM) oduzmete masu praznog vozila. Rezultat je nosivost, ukupan broj kilograma koje auto smije nositi zajedno sa putnicima i prtljagom.
NDM je maksimalna masa s kojom vozilo smije ići u saobraćaj. Tu brojku propisuje proizvođač i ona se ne mijenja. Masa praznog vozila obuhvata karoseriju, motor, svu fabričku opremu, punjenje rashladnog sistema, motornog ulja i minimum goriva (obično 90% punog rezervoara po DIN standardu, mada to varira po proizvođaču).
Primjer: ako vam u saobraćajnoj dozvoli piše NDM 1.800 kg, a masa praznog vozila 1.305 kg, nosivost je 495 kg. Tih 495 kg je sve: vozač, suvozač, djeca na zadnjem sjedištu, koferi, torbe, rashladna kutija i rezervna guma ako nije fabričke težine.
Ovaj račun izgleda prost, ali vozači redovno griješe jer ne uračunaju ljude. Prosjek: odrastao muškarac 80 kg, žena 65 kg, dvoje djece školskog uzrasta po 35 kg. Samo posada već odnese 215 kg od raspoložive nosivosti. U autu sa 500 kg nosivosti, za prtljag ostane manje od 300 kg. A kad dodate pun rezervoar goriva iznad onog fabričkog minimuma (razlika može biti 15-25 kg zavisno od veličine rezervoara), margina se dodatno smanjuje.
Gdje piše nosivost u saobraćajnoj dozvoli
U BiH saobraćajnoj dozvoli tražite polja F.1 i F.2. Polje F.1 je najveća dozvoljena masa (NDM), a F.2 je NDM vozila u kombinaciji (s prikolicom, ako je primjenjivo). Polje G je masa praznog vozila.
Nosivost se dobija oduzimanjem: F.1 minus G. Ako imate stariju saobraćajnu dozvolu bez ovih oznaka, potražite polje "Najveća dozvoljena masa" i "Masa praznog vozila". Te dvije brojke su jedine koje vam trebaju.
Važan detalj: masa praznog vozila u dozvoli je fabrička. Ako ste naknadno ugradili kuku, krovne nosače, zaštitu motora ili LPG rezervoar sa instalacijom, ti kilogrami se oduzimaju od vaše raspoložive nosivosti. LPG instalacija sa cilindričnim rezervoarom tipično dodaje 35-55 kg na masu praznog auta. To su kilogrami koje više nemate za prtljag. Isto važi i za čelični branik, roletnu prtljažnika ili bilo kakvu dodatnu opremu koja nije bila na vozilu kad je izašlo iz fabrike.
Koliko kg zaista ostane za prtljag
Evo konkretnog primjera prema Goslar-Institut istraživanju. Auto ima nosivost 439 kg. Vozač 85 kg, suvozač 70 kg, dvoje djece ukupno 70 kg. Samo putnici nose 225 kg. Za prtljag ostaje 214 kg.
Zvuči dovoljno dok ne počnete sabirati: veliki kofer 23 kg, srednji kofer 15 kg, dvije sportske torbe po 8 kg, rashladna kutija 12 kg, dječija kolica 10 kg, torba za plažu 5 kg, razne sitnice 10 kg. To je već 91 kg za samo osnovne stvari. Dodajte šator, dva bicikla na stražnjem nosaču (po 12-15 kg svaki) i prekoračili ste dozvoljenu masu za dobrih 30-40 kg.
Gotovo svaka porodica koja ide na more sa četvoro putnika i standardnom količinom prtljaga prelazi ili se kreće na samoj granici nosivosti. To naročito važi za manje automobile sa nosivošću ispod 500 kg. Problem postaje ozbiljniji ako vozite stariji auto čiji su amortizeri već djelimično istrošeni, jer oslabljeni amortizeri ne mogu kompenzovati višak mase onoliko koliko to mogu novi.
Problem je što se preopterećenje ne osjeti odmah. Auto će se dići iz parkinga, ubrzati normalno i čak držati autoput na 130 km/h. Preopterećenje se pokaže tek kad naglo kočite, kad ulazite u krivinu brže nego inače ili kad vas bočni vjetar uhvati na mostu. Tada kilogrami viška prestaju biti statistika i postaju problem.
Ako planirate nositi bicikle ili krovni box, pogledajte vodič o krovnim nosačima i boxovima za detalje o dodatnoj potrošnji goriva i pravilima u BiH. Kad teret premašuje kapacitet samog auta, prikolica sa B kategorijom može biti jedino rješenje unutar zakona.
Nosivost popularnih modela u BiH
Nosivost se razlikuje čak i unutar istog modela, zavisno od motora i verzije karoserije. Teži motor znači veću masu praznog auta i manju nosivost. Ovo je razlog zašto morate provjeriti svoju saobraćajnu dozvolu, a ne se oslanjati na "moj komšija kaže da Golf nosi 500 kg".
Nosivost Golf 7 koliko kg prtljaga
Golf 7 sa 1.6 TDI motorom (110 KS) ima masu praznog vozila 1.299 kg i NDM 1.800 kg, što daje nosivost 501 kg u hatchback verziji. Variant verzija istog motora je teža (1.395 kg prazan) ali ima i veću NDM (1.930 kg), pa nosivost raste na 535 kg. Za četveročlanu porodicu koja zajedno teži 215 kg, u Golfu 7 hatchbacku ostaje 286 kg za prtljag. U Variantu, 320 kg. To su korisne brojke, ali odnose se isključivo na 1.6 TDI motorizaciju. Druge varijante motora imaju druge mase i druge nosivosti.
| Model | Motor | Masa praznog (kg) | NDM (kg) | Nosivost (kg) |
|---|---|---|---|---|
| VW Golf 7 hatchback | 1.6 TDI 110 KS | 1.299 | 1.800 | 501 |
| VW Golf 7 Variant | 1.6 TDI 110 KS | 1.395 | 1.930 | 535 |
| Škoda Octavia III | 1.6 TDI 105 KS | 1.305 | 1.855 | 550 |
| Škoda Octavia III | 1.0 TSI | 1.230 | 1.855 | 625 |
| VW Passat B6 Variant | 2.0 TDI 140 KS | 1.510 | 2.140 | 630 |
| Opel Astra H | 1.7 CDTI | ~ 1.275 | 1.850 | 575 |
| Opel Astra H | 1.9 CDTI | ~ 1.358 | 1.850 | 492 |
Obratite pažnju na Opel Astru H: isti model, razlika od 83 kg nosivosti samo zbog drugačijeg motora. Astra sa 1.7 CDTI nosi 575 kg, dok teža 1.9 CDTI verzija nosi samo 492 kg. To je razlika od jednog odraslog putnika. Škoda Octavia sa lakšim 1.0 TSI motorom ima čak 625 kg nosivosti, dok verzija sa 1.6 TDI nosi 550 kg. Razlika od 75 kg nije zanemariva kad ste na granici kapaciteta.
Karavan verzije po pravilu imaju veću NDM od hatchbacka (Golf 7 hatch 1.800 kg, Variant 1.930 kg), ali i sami su teži, pa dobitak u nosivosti nije toliko dramatičan koliko razlika u NDM sugerira. Passat B6 Variant sa 2.0 TDI motorom nosi 630 kg, što ga čini jednim od boljih izbora za porodice koje redovno prevoze veće količine prtljaga. Sa druge strane, i sam je najteži auto u tabeli (1.510 kg prazan), što znači veću potrošnju goriva i više troškove registracije.
Kako pravilno rasporediti teret u autu
Raspored tereta u autu direktno utiče na ponašanje vozila u krivini, pri kočenju i na bočnom vjetru. Ovo nije teorija. ADAC je mjerio distribuciju opterećenja po osovinama za različite načine pakovanja i rezultati su jasni.
Teret u prtljažniku raspoređuje oko 110% svog opterećenja na zadnju osovinu, a prednju rastereti za oko 10%. To znači da 100 kg u prtljažniku stavlja 110 kg pritiska na zadnje točkove, a prednje rastereti za 10 kg. Prednji kraj postaje lakši, upravljanje manje precizno, a u oštrijoj krivini prednji točkovi lakše gube prianjanje.
Krovni teret je drugačiji: raspodjeljuje se otprilike 85% na zadnju i 15% na prednju osovinu. Osim toga, podiže težište vozila, što pojačava naginjanje u krivinama i čini auto manje stabilnim pri bočnom vjetru. Na otvorenom autoputu, naročito na mostovima i u usjeku, ovo je osjetna razlika u ponašanju auta. Više o ograničenjima i pravilima za krovni teret pročitajte u vodiču o krovnim nosačima.
Stražnji nosač bicikala je najnepovoljniji: prebacuje čak 145% tereta na zadnju osovinu i rasterećuje prednju za 45%. Dva bicikla od po 13 kg na stražnjem nosaču (ukupno 26 kg nosača i bicikala) stavljaju gotovo 38 kg dodatnog opterećenja na zadnju osovinu. Prednji kraj se podiže, farovi svijetle previsoko, a kočiona sila na prednjim točkovima pada jer je manje mase na njima.
Praktična pravila za pakovanje:
- Najteže predmete stavite na pod prtljažnika, što bliže naslonu zadnjeg sjedišta. Tu su najbliže centru vozila i zadnjoj osovini.
- Nikad ne stavljajte teške predmete na vrh drugih stvari. Kofer od 23 kg koji stoji na vrhu gomile postaje projektil pri naglom kočenju.
- Iskoristite prostor ispod poda prtljažnika (gdje je rezervni točak) za teže sitnice.
- Lakše i mekše predmete stavite na vrh i prema vratima prtljažnika.
- Ako prevozite duge predmete kroz oboren naslon, osigurajte ih remenom ili mrežom. Šipka od 2 metra koja klizi po ravnom naslonu pri kočenju sa 100 km/h ima silu udarca kao da ste bacili cigle.
- Unutar kabine, ništa teško ne smije stajati na zadnjoj polici ili slobodno na zadnjem sjedištu. Pri sudaru na 50 km/h predmet od 5 kg udara snagom od oko 150 kg.
Ako imate rešetku ili mrežu koja odvaja prtljažnik od kabine, to je jedan od najboljih ulaganja u bezbjednost. Mreža neće zaustaviti teret od 50 kg u potpunosti, ali će usporiti i preusmjeriti predmete dovoljno da razlika bude između modrice i ozbiljne povrede.
Šta se dešava kad auto preopteretite
Preopterećen auto duži put kočenja
Preopterećeno vozilo se ponaša drugačije u svim režimima vožnje. ADAC upozorava na nekoliko konkretnih posljedica koje većina vozača ne uzima u obzir dok ne postane prekasno.
Put kočenja se značajno produžava. Više mase znači više kinetičke energije koju kočnice moraju pretvoriti u toplotu. Diskovi i pločice koje su dimenzionisane za fabrički raspon masa rade izvan svog optimalnog režima. Na dugom spustu (planinski put prema moru), preopterećeno vozilo brže pregrijava kočnice, a pregrijane kočnice prestaju kočiti. To se zove fading i dešava se bez upozorenja.
Reakcija na izbjegavanje postaje tromija. Teži auto sporije mijenja pravac. ESP sistem, koji računa na fabričku masu i distribuciju, može pogrešno procijeniti situaciju i reagovati prekasno ili previše agresivno. ADAC potvrđuje da preopterećeno vozilo može zanijeti čak i sa uključenim ESP sistemom.
Amortizeri rade na kraju svog hoda. Kad opruge kleknu do kraja, amortizer nema prostora da amortizuje neravnine. Svaka rupa na putu prenosi se direktno na karoseriju. Gume na preopterećenoj osovini se brže zagrijavaju, a pregrijana guma gubi prianjanje i lakše puca, naročito ljeti na vrućem asfaltu.
Potrošnja goriva raste. Svaki višak od 100 kg povećava potrošnju za otprilike 0,3-0,5 litara na 100 km, zavisno od profila vožnje. Na putovanju od 1.000 km do mora i nazad, to je 6-10 litara goriva više. Na autu sa LPG instalacijom razlika je manja u novcu, ali dodatna masa i dalje opterećuje motor, mjenjač i kočnice jednako kao na benzincu ili dizelu.
Pritisak u gumama za opterećeno vozilo
Pravilo 0,2 bara pritisak gume opterećen auto
Ovo je jedna od najčešće zanemarenih priprema za put. Kad natovarite auto putnike i prtljag, pritisak u gumama mora biti viši nego za prazan auto. ADAC preporučuje poznato pravilo: ljeti povećati pritisak za minimalno 0,2 bara na hladnim gumama. Za potpuno opterećeno vozilo (put sa punim prtljažnikom i svim putnicima), preporuka je 0,3-0,4 bara iznad normalnog pritiska, uz poštovanje maksimuma koji je označen na bočnoj strani gume.
Pritisak se UVIJEK mjeri na hladnim gumama, prije vožnje ili nakon minimalno dva sata mirovanja. Guma koja je prešla i samo 5 km ima viši pritisak od stvarnog jer se vazduh zagrijao. Ako mjerite na benzinskoj pumpi nakon što ste vozili 20 km do nje, mjerite pogrešno. Rezultat je da stavite manje pritiska nego što treba.
Zašto je ovo bitno? Guma sa prenisko pritiska na opterećenom autu se savija previše pri vožnji. Bočne strane gume se pregrijavaju, guma se brže haba po rubovima, a u ekstremu može doći do odvajanja protektora ili pucanja. Na autoputu pri 130 km/h, sa temperaturom asfalta od 50+ stepeni ljeti, podnapuhana guma na preopterećenom autu je tempirana bomba.
Na naljepnici u okviru vozačevih vrata ili u priručniku vašeg auta stoji tačan pritisak za djelimično i potpuno opterećeno vozilo. Ako naljepnica ne postoji ili je nečitljiva, proizvođačeve preporuke su dostupne i na internetu po modelu i godištu. Više o pravilnom održavanju guma i pritiska možete pročitati u posebnom vodiču.
Vozila sa TPMS senzorima (sistemom za praćenje pritiska u gumama) obično upozoravaju kad pritisak padne ispod fabričkog minimuma, ali taj minimum je postavljen za neopterećeno vozilo. TPMS neće upozoriti da vam je pritisak prenizak za opterećen auto, jer ne zna da ste natovarili 400 kg u prtljažnik. Korigovanje pritiska je ručni posao i nikakav senzor ga ne zamjenjuje.
Propisi i kazne za preopterećeno vozilo u BiH
U BiH, Zakon o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima (ZOBS) propisuje da vozilo ne smije biti opterećeno preko najveće dozvoljene mase. Policija ima pravo zaustaviti vozilo za koje procijeni da je preopterećeno i zabraniti dalju vožnju dok se višak tereta ne ukloni.
Za razliku od Njemačke, gdje su kazne za preopterećeno putničko vozilo precizno graduirane (do 235 EUR i kazneni bod za preopterećenje preko 30%), BiH propisi ne definišu identično jasnu tarifu za ovaj prekršaj kod putničkih vozila. Međutim, policija može izreći kaznu za tehničku neispravnost vozila, jer preopterećeno vozilo jeste tehnički neispravno u tom trenutku.
Praktičnije od same kazne je problem koji nastaje ako dođe do nezgode. Ako ste u trenutku nezgode bili iznad NDM, osiguravajuće društvo ima osnov da ospori ili umanji isplatu štete. Logika osiguravača: vozili ste vozilo u stanju koje nije u skladu sa tehničkim propisima. Ova mogućnost odbijanja pokrića je daleko ozbiljnija finansijska posljedica od bilo kakve saobraćajne kazne.
Još jedna praktična posljedica: ako vas na graničnom prelazu odvagaju i utvrde da ste preopterećeni, dužni ste skinuti višak tereta prije nego nastavite. Na granici, to znači ostavljanje stvari ili prebacivanje u drugo vozilo. Ni jedno ni drugo nije ugodna situacija na početku godišnjeg odmora.
Prije polaska na duži put, posebno ljeti kad se auto optereti više nego inače, provjera pritiska, guma i optovarenosti je investicija od pet minuta koja može spriječiti problem od pet sati. Ako se dvoumite da li vam sve stane u auto ili treba prikolica, vodič o prikolici sa B kategorijom objašnjava propise, mase i ograničenja.
Prije nego krenete na put, zakažite brzu kontrolu kod nas u radionici. Provjerimo pritisak u gumama, stanje amortizera i kočnica za pet minuta, da na autoput izađete sa čistom savješću.
Često postavljana pitanja
Koliko kilograma prtljaga smije u Golf 7?
Golf 7 sa 1.6 TDI motorom ima nosivost 501 kg (hatchback) odnosno 535 kg (Variant). Od toga oduzmite masu svih putnika. Za četveročlanu porodicu (ukupno oko 215 kg), u hatchbacku ostaje oko 286 kg za prtljag, a u Variantu oko 320 kg. Provjerite svoju saobraćajnu dozvolu jer nosivost varira po motorizaciji.
Gdje mogu vidjeti nosivost svog auta?
U saobraćajnoj dozvoli, polje F.1 je najveća dozvoljena masa, a polje G je masa praznog vozila. Nosivost je razlika tih dviju brojki. Isti podatak stoji i na naljepnici u okviru vozačevih vrata ili u tehničkom priručniku vozila.
Da li se masa vozača računa u nosivost?
Da. Nosivost obuhvata sve: vozača, sve putnike, prtljag, dodatnu opremu i gorivo iznad minimuma. Vozač od 85 kg već odnese značajan dio raspoložive nosivosti, posebno kod manjih automobila sa 400-500 kg ukupne nosivosti.
Koliko kg smije na krov auta?
Dinamičko opterećenje krova (tokom vožnje) obično iznosi 50-100 kg, zavisno od modela. Ta brojka stoji u priručniku vozila i uvijek uključuje masu samog krovnog nosača ili boxa. Ako nosač teži 5 kg, a krovni box 15 kg, za teret u boxu ostaje 30-80 kg. Statičko opterećenje (kad auto stoji) je veće, ali u vožnji važi isključivo dinamičko.
Šta ako imam prikolicu, da li se nosivost auta mijenja?
Nosivost samog auta ostaje ista bez obzira na prikolicu. Ali NDM vozila u kombinaciji (F.2 u dozvoli) ograničava ukupnu masu auta i prikolice zajedno. Prikolica ne povećava nosivost auta, već omogućava da teret koji ne stane u auto legalno prevezete odvojeno.
Kako prepoznam da je auto preopterećen bez vage?
Vizuelni znaci: auto "sjedi" na zadnjem dijelu, farovi svijetle u nebo umjesto na put, prednji kraj je podignut, opruge su stisnute do kraja hoda. U vožnji: auto puno jače reaguje na neravnine, tromiji je u krivinama i osjetno duže koči. Ako primijetite bilo koji od ovih znakova, sigurno ste blizu ili iznad granice.