Sipali ste gorivo na usputnoj pumpi, odvezli se 30-ak kilometara, a motor je počeo trzati i gubiti snagu. Ili ste primijetili da auto teže pali svako jutro, iako je akumulator dobar. U oba slučaja jedan od najčešćih krivaca je gorivo, bilo da je lošeg kvaliteta, bilo da sadrži vodu. Na dizelu je ta situacija posebno opasna jer common rail sistem radi sa tolerancijama u mikrometrima, a voda u tom sistemu znači direktnu štetu na najskupljim komponentama.
Kako voda uopšte dospije u rezervoar
Najčešći put je kondenzacija, i upravo zato je opasnija od lošeg goriva sa pumpe, jer se dešava tiho i stalno. Kada je rezervoar poluprazan, prostor iznad goriva je ispunjen vazduhom. Taj vazduh sadrži vlagu. Noću, kada temperatura padne, vlaga se kondenzuje u sitne kapljice vode koje padaju na dno rezervoara. Dizel je lakši od vode, pa se voda taloži ispod goriva i ostaje tamo.
Problem je kumulativan. Svaka noć sa polupraznim rezervoarom dodaje još malo vode. Tokom jeseni i zime, kada su temperaturne razlike između dana i noći veće (10-20 stepeni u BiH nije rijetko), kondenzacija se značajno ubrzava. Auto koji cijelu zimu stoji sa četvrtinom rezervoara može do proljeća nakupiti dovoljno vode da filter goriva ne može sve uhvatiti.
Drugi put je gorivo sa pumpe. Podzemni rezervoari na benzinskim stanicama mogu imati isti problem sa kondenzacijom, naročito stariji i slabije održavani. Pumpe sa velikim prometom goriva imaju manji rizik jer se gorivo brzo rotira i nema vremena da akumulira vlagu. Pumpe na sporednim putevima sa malim prometom, naročito one sa sumnjivo niskim cijenama, su statistički rizičnije.
Zašto je dizel posebno osjetljiv na vodu
Benzinski motor može podnijeti malu količinu vode bez vidljivih posljedica. Dizel ne može, i razlog je u konstrukciji sistema ubrizgavanja.
Common rail sistem radi na pritiscima od 1600 do 2000 bara. Visokopritisna pumpa koja stvara taj pritisak nema zaseban uljni krug. Jedino mazivo koje koristi je samo gorivo koje prolazi kroz nju. Kada gorivo sadrži vodu, dva se problema sabiraju. Prvo, voda nema maziva svojstva dizela, pa se interno obrađene površine pumpe troše ubrzano. Drugo, voda uzrokuje koroziju na površinama sa tolerancijama u mikrometrima, što stvara metalne čestice koje zatim dodatno oštećuju pumpu iznutra.
Isti mehanizam pogađa i dizel brizgače. Otvori na brizgačima su tanji od ljudske dlake i svako oštećenje korozijom ili abrazivom mijenja oblik mlaza, što znači lošu atomizaciju goriva, pad snage i nekontrolisane emisije. Zamjena jednog seta brizgača na common rail motoru spada među skuplje popravke, a voda ih može oštetiti nepovratno za relativno kratko vrijeme.
Simptomi koji ukazuju na vodu ili loše gorivo
Tipično se prvi simptomi pojave ubrzo nakon točenja na sumnjivoj pumpi, ili postepeno tokom jeseni i zime kako se kondenzat nakuplja.
Trzanje i neravnomjeran rad poslije točenja. Ako je motor radio normalno do točenja, a neposredno nakon toga počne trzati i raditi neravnomjerno, to je klasičan znak da je gorivo problematično. Što se više vozi na tom gorivu, veća je šansa za trajnu štetu.
Otežano paljenje, naročito na hladno. Voda u gorivu smanjuje sposobnost paljenja. Motor se duže okreće startericom i nekada ne uhvati iz prvog pokušaja. Simptom se lako pripiše akumulatoru ili svjećicama žarenja, ali ako se pojavio naglo, gorivo je vjerovatniji krivac.
Gubitak snage pod opterećenjem. Auto ne vuče na brdima ili pri pretjecanju. Pritisak u railu pada ispod potrebnog nivoa jer pumpa ne može raditi stabilno sa kontaminiranim gorivom.
Lampica filtera goriva ili vode na instrument tabli. Mnogi dizel modeli imaju senzor na filteru goriva koji detektuje prisustvo vode u odvajaču. Kada se ta lampica upali, to je direktan signal da u sistemu ima vode i da je odvajač pun. Ne ignorišite je.
Motor se gasi u vožnji. U ozbiljnijim slučajevima, kada je količina vode veća, motor može prestati raditi. Ponekad se ponovo upali, ponekad ne. Ovo je signal za hitnu intervenciju.
Filter goriva i odvajač vode kao prva linija odbrane
Svaki moderan dizel ima filter goriva sa ugrađenim odvajačem vode. Odvajač koristi razliku u gustini između vode i dizela da odvoji vodu i zadrži je u posebnom odvojku na dnu filtera. Dok je filter čist i odvajač prazan, sistem hvata većinu vode prije nego dođe do pumpe i brizgača.
Problem nastaje kada se filter zanemari. Zasićen filter propušta čestice, a pun odvajač propušta vodu direktno u visoki krug. U BiH, gdje kvalitet goriva varira ovisno o stanici i periodu godine, fabričke preporuke za zamjenu filtera su često preoptimistične. Realan interval u našim uslovima je kraći za 20-30% od fabričkog, tipično na 15.000-25.000 km umjesto 30.000-40.000 km, ovisno o modelu i navikama točenja.
Ako vaš model ima ručni ispust na filteru za pražnjenje vode, koristite ga barem jednom prije zimske sezone. Mnogi vozači ne znaju da ta mogućnost postoji, a postupak traje manje od pet minuta.
Šta uraditi ako sumnjate da imate vodu u gorivu
Ako su simptomi blagi (malo trzanje, malo otežano paljenje), prva stvar je zamjena filtera goriva. Svjež filter sa praznim odvajačem će uhvatiti preostalu vodu iz sistema i u većini slučajeva problem nestaje u narednih 50-100 kilometara vožnje.
Ako su simptomi ozbiljni (motor se gasi, nema snage, lampica vode gori), ne pokušavajte voziti dalje. Nastavak vožnje na kontaminiranom gorivu ubrzano uništava pumpu i brizgače, a razlika između zamjene filtera i zamjene cijelog visokog kruga je ogromna. U tom slučaju treba ispustiti gorivo iz rezervoara, zamijeniti filter, odzračiti sistem i tek onda pokrenuti motor.
Ako niste sigurni koliko je situacija ozbiljna, najsigurnije je ne riskirati. Javite se i uradićemo dijagnostiku da utvrdimo da li je šteta već nastala ili je filter na vrijeme uhvatio problem.