Svaki turbo dizel motor zavisi od jednog hladnjaka o kome većina vozača nikada ne razmišlja. Intercooler sjedi između turbine i usisne grane i ima jedan posao: ohladiti vazduh koji je turbina komprimovala prije nego taj vazduh uđe u cilindre. Kada intercooler radi ispravno, niko ga ne primjećuje. Kada prestane raditi kako treba, vozač to osjeća kao gubitak snage, povećanu potrošnju ili crni dim iz auspuha.
Zašto je hladniji vazduh važniji nego što mislite
Turbina sabija vazduh i gura ga u motor pod pritiskom, ali sam proces sabijanja zagrije taj vazduh na 120-180 stepeni, zavisno od pritiska i stanja turbine. Topao vazduh je manje gust, a to znači da u isti zapreminski prostor cilindra ulazi manje molekula kiseonika. Manje kiseonika znači lošije sagorijevanje, manje snage i veće temperature u komori sagorijevanja.
Intercooler taj vrući vazduh provlači kroz mrežu finih cijevi sa lamelama (identičan princip kao hladnjak rashladne tečnosti, samo što kroz njega prolazi vazduh umjesto tečnosti) i spušta mu temperaturu na 40-60 stepeni. Razlika u gustini između vazduha na 160 i na 50 stepeni je oko 25-30%, a to se direktno prevodi u snagu i efikasnost. Ispravan intercooler doslovno čini razliku između motora koji vuče punopravno i motora koji se osjeća prigušeno.
Ulje u intercooleru, kada je normalno a kada nije
Ovo je jedno od najčešćih pitanja na koje odgovaramo u radionici. Vozač skine intercooler ili pogleda u crijevo prema njemu i nađe ulje. Prvo pitanje je uvijek: da li je to normalan nalaz ili znak kvara?
Kratki odgovor je da tanak film ulja unutar intercoolera najčešće jeste normalna pojava. Svaka turbina ima uljne zaptivke na osovini, a kroz te zaptivke prolazi minimalna količina ulja (blowby). To ulje se kondenzuje na hladnijim površinama intercoolera i vremenom se nakupi. Na motorima sa većom kilometražom (preko 150.000-200.000 km) količina blowbyja prirodno raste jer se zaptivke troše.
Problem nastaje kada ulje postane vidljivo u količini. Ako iz intercoolera iscuri više od jedne-dvije kašike ulja, ili ako se ulje nakupilo toliko da vidljivo smanjuje protok vazduha, to ukazuje na ozbiljniji problem. Najčešći uzrok prekomjernog ulja je istrošena turbina čije zaptivke više ne drže pritisak ulja. Drugi mogući uzrok je zapušen odvod kućišta turbine (drain), zbog čega ulje nema kuda osim kroz usisnu stranu.
Na motorima sa DPF filterom, ulje u interculeru ima dodatnu posljedicu: uljne pare prolaze kroz sagorijevanje i stvaraju naslage čađi koje dodatno opterećuju DPF filter, što ubrzava začepljenje i forsira češće regeneracije.
Simptomi neispravnog intercoolera ili curenja na crijevima
Tri su klasična simptoma koja ukazuju na problem sa intercooler sistemom.
Gubitak snage, posebno pod opterećenjem. Ako je intercooler zapušen uljem ili prljavštinom, protok vazduha je smanjen i motor ne dobija dovoljno kiseonika za puno sagorijevanje. Gubitak se najprije osjeti na uzbrdici, pri preticanju ili kada auto treba povući teret. Vozači to opisuju kao "auto je trom" ili "ne vuče kako je nekad vukao". Više o dijagnosticiranju svakog obrasca gubitka snage smo objasnili u posebnom savjetu.
Crni dim pri ubrzavanju. Kada motor dobija gorivo ali nema dovoljno vazduha za čisto sagorijevanje, nesagorjelo gorivo izlazi kao crn dim. Zapušen intercooler ili puknuto crijevo na pritisačnoj strani turbine su među prvim stvarima koje provjeravamo kod ovog simptoma.
Šištanje ili zviždanje ispod haube pri ubrzavanju. Ovo je gotovo siguran znak curenja pritiska (boost leak). Vazduh pod pritiskom se probija kroz napuklo crijevo, labavu obujmicu ili puknut end tank intercoolera i stvara karakterističan zvuk koji se pojačava sa gasom. Tamo gdje curi pritisak, obično curi i ulje, pa su masni tragovi oko spojeva dobar vizuelni pokazatelj.
Kada pritisak curi, turbina pokušava kompenzovati gubitak tako što radi na višim obrtajima lopatica. To povećava habanje i skraćuje vijek turbine, a o tome kako sačuvati turbinu na dizelu detaljno smo pisali.
Zimsko zaleđivanje kondenzata
Jedan problem koji iznenadi mnoge vozače javlja se zimi na motorima sa prednjim montiranim intercoolerima (FMIC). Kada je napolju ispod nule, vlaga iz komprimovanog vazduha kondenzuje se na hladnim stjenkama intercoolera i zamrzne u tanke ploče leda. Pri pokretanju ujutro, led blokira protok vazduha i motor u prvih nekoliko minuta vožnje može raditi sa primjetno manje snage, trzati ili aktivirati grešku na boost pritisku.
Problem obično nestane sam nakon 5-10 minuta vožnje kada toplota motora otopi led. Međutim, na nekim motorima (poznati primjeri su određene generacije 2.0 TDI i Ford 1.6 TDCi) ovaj fenomen je izraženiji i može izazvati aktiviranje havarijskog režima dok se led ne otopi. Ako se ovo redovno dešava, vizuelna provjera drenaže intercoolera (mali otvor na dnu kućišta koji treba biti prohodan) može pomoći, jer zapušena drenaža znači da se kondenzat stalno nakuplja.
Kada se intercooler čisti, a kada mijenja
Čišćenje intercoolera je jednostavan i efikasan postupak koji može vratiti izgubljenu snagu na motorima gdje je uzrok zapušenost. Intercooler se skine, ispere odmašćivačem i ispira čistom vodom dok ne izlazi potpuno čista. Na većini modela skidanje i vraćanje traje 30-60 minuta.
Jedan scenarij u kome je čišćenje intercoolera obavezno, a ne opciono, jeste nakon havarije turbine. Kada se turbina raspadne, metalne strugotine i fragmenti uljnih naslaga prolaze kroz intercooler i zaostaju unutra. Ako se ugradi nova turbina bez čišćenja intercoolera, te strugotine ulaze u nove cilindre i mogu uništiti novu turbinu ili oštetiti motor u prvih nekoliko stotina kilometara. Svaka zamjena turbine mora uključiti temeljno ispiranje intercoolera i zamjenu svih crijeva na pritisačnoj strani.
Zamjena intercoolera je potrebna samo kada je kućište mehanički oštećeno: puknut end tank, probušeno jezgro, ili korozija koja je pojela lamele do tačke gdje hlađenje više nije efikasno. Ovo se najčešće dešava nakon udara kamena na prednji FMIC ili kod vozila koja su provela godine na slanom primorskom vazduhu.
Crijeva i obujmice kao jeftina prevencija
Najčešći izvor curenja pritiska nisu sami intercooleri nego gumena i silikonska crijeva koja ih povezuju sa turbinom i usisnom granom. Ta crijeva trpe konstantne cikluse zagrijavanja i hlađenja, izložena su vibracijama i ulju, i nakon 5-8 godina postaju tvrda, gube elastičnost i pucaju.
Pregled crijeva je nešto što svaka radionica može uraditi za par minuta tokom redovnog servisa. Tvrdo crijevo koje se ne savija, vidljive pukotine na površini ili masni tragovi oko obujmica su jasni znakovi da je zamjena potrebna. Obujmice (metalne stege na krajevima crijeva) se s vremenom razlabave i gube pritisak, pa ih vrijedi provjeriti i dotegnuti. Ovo je jedna od najjeftinijih preventivnih mjera koja može spriječiti daleko skuplji kvar na turbini.
Ako primijetite da vam dizel gubi snagu, čujete neobičan zvuk pri ubrzavanju ili vidite crni dim, dijagnostika može brzo utvrditi da li je problem u intercooler sistemu. Ponekad je rješenje prosto čišćenje ili jedno crijevo. Javite se i provjerićemo u čemu je stvar.