BiH je 27. maja 2026. dobila izmijenjeni Zakon o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima (ZOBS) sa osjetno strožim kaznama za najopasnije prekršaje. Od tada je prošlo šest sedmica, dovoljno za prvi ozbiljan presjek brojki iz policijskih uprava, ali nedovoljno za bilo kakav definitivan zaključak o tome da li novi ZOBS BiH rezultati 2026 zaista mijenjaju ponašanje vozača na duži rok. Evo šta pokazuju konkretni podaci iz prvog mjeseca primjene, šta policija zaista najčešće kontroliše i zašto paradoks sa radarima i presretačima zaslužuje da ga svaki vozač razumije prije nego sjedne za volan ovog ljeta.
Sadržaj
Šta se promijenilo 27. maja 2026
Izmjene ZOBS-a koje su stupile na snagu 27. maja 2026. donijele su tri ključne promjene koje direktno pogađaju svakodnevne vozače u BiH. Razumjeti ih je bitno jer bez tog konteksta same brojke iz policijskih izvještaja nemaju punu težinu.
Prvo i najvidljivije, kazne za korištenje mobilnog telefona za volanom značajno su pooštrene. Novi kazneni raspon iznosi 200-400 KM, što je dvostruko više nego ranije. Za slučaj da korištenje telefona uzrokuje saobraćajnu nesreću, raspon skače na 400-2.000 KM uz mogućnost zabrane upravljanja motornim vozilom do šest mjeseci. To je kategorija kazne koja ranije nije postojala za ovaj prekršaj i šalje jasnu poruku da zakonodavac smatra telefon za volanom jednim od najopasnijih ponašanja u saobraćaju. Istraživanja na koja se pozivaju stručnjaci pokazuju da vozač koji gleda u telefon reaguje sporije nego vozač sa 0,8 promila alkohola u krvi.
Drugo, uveden je potpuno novi pojam u BiH saobraćajno pravo: obijesna vožnja. Ovaj pojam pokriva agresivnu i krajnje nesavjesnu vožnju sa kaznama koje uključuju zabranu upravljanja vozilom i visoke novčane kazne. Potpunu definiciju šta sve spada pod obijesnu vožnju i koje su tačne kazne obradili smo u zasebnom članku o zakonu o bahatoj vožnji u BiH 2026.
Treće, pooštrene su kazne za čitav niz prekršaja koji su godinama bili među najčešćim uzrocima teških nesreća: vožnja bez sigurnosnog pojasa, alkohol za volanom i prekoračenje brzine, posebno u naseljenim mjestima. Kompletan pregled svih novih raspona kazni nakon izmjena ZOBS-a nalazi se u našem detaljnom vodiču kroz saobraćajne kazne u BiH 2026.
Ove tri promjene zajedno čine najznačajniju reformu saobraćajnih propisa u BiH u posljednjoj deceniji. Pitanje koje svi postavljaju je da li zakoni na papiru postaju zakoni na putu.
Brojke nakon prvog mjeseca primjene
U junu 2026. policijske uprave širom BiH počele su primjenjivati nove odredbe. Podaci iz prvog punog mjeseca primjene daju konkretan i mjerljiv uvid u to šta policija zaista kontroliše, koliko aktivno i gdje su geografske razlike u pristupu.
MUP Republike Srpske je u junu evidentirao ukupno 2.698 prekršaja po novim odredbama ZOBS-a. Taj broj obuhvata sve kategorije prekršaja, od telefona i pojasa do brzine i alkohola. Najveći broj prekršaja zabilježen je u dvjema najvećim policijskim upravama: PU Banja Luka sa 605 prekršaja i PU Doboj sa 595 prekršaja. Ostale policijske uprave u RS doprinijele su sa ukupno oko 1.500 prekršaja, što govori da se zakon primjenjuje ravnomjerno po cijeloj teritoriji, a ne samo u velikim centrima.
U Federaciji BiH podaci su dostupni po kantonima i razlike su uočljive. U Kantonu Sarajevo evidentirano je 754 prekršaja za samo mjesec dana. Od toga je 417 bilo za korištenje telefona za volanom i 119 za obijesnu vožnju. Sarajevska policija je očigledno stavila poseban naglasak na kontrolu telefona, što se vidi iz činjenice da više od polovine svih prekršaja u tom kantonu otpada na telefon.
U Zeničko-dobojskom kantonu zabilježeno je čak 1.370 prekršaja, uključujući 597 za nepropisan pojas, 362 za telefon za volanom, 371 za alkoholisanost i 40 za obijesnu vožnju. Zeničko-dobojski kanton je time pokazao jedan od najviših intenziteta primjene u cijeloj zemlji, sa primjetno višim brojem prekršaja za alkohol nego drugi kantoni.
Kada se saberu dostupni podaci iz RS i ključnih kantona FBiH, govori se o više hiljada sankcionisanih prekršaja u samo jednom mjesecu primjene. Ali važno je postaviti ovo u kontekst: jedan mjesec je prekratak period za izvlačenje zaključaka o dugoročnom efektu novih kazni. Ovo su početni podaci, ne konačna ocjena zakona. Pravi test dolazi na jesen i zimu, kada se vidi da li se trendovi nastavljaju ili se vozači vraćaju na stare obrasce čim osjete da se policijska kontrola smanjila.
Telefon i pojas, dva najčešća prekršaja
Kad se pogledaju kategorije prekršaja iz prvog mjeseca, dva su daleko ispred svih ostalih: korištenje telefona za volanom i vožnja bez sigurnosnog pojasa. Ova dva prekršaja zajedno čine više od polovine svih izrečenih kazni u većini policijskih uprava, i razumijevanje zašto baš oni dominiraju govori mnogo o tome kako funkcioniše saobraćajna kontrola u BiH.
U Kantonu Sarajevo, od ukupno 754 evidentirana prekršaja, čak 417 bilo je za korištenje telefona za volanom. To je 55% svih prekršaja u tom kantonu. Praktično svaki drugi kažnjeni vozač u Sarajevu u junu 2026. držao je telefon u ruci dok je vozio. Ta brojka je istovremeno i zabrinjavajuća, jer pokazuje koliko je ova navika ukorijenjena, i ohrabrujuća, jer pokazuje da policija aktivno reaguje.
U Zeničko-dobojskom kantonu raspored je malo drugačiji, ali trend je isti. Od 1.370 prekršaja, 597 je bilo za nepropisan pojas, a 362 za telefon. Kad se saberu telefon i pojas, to je 959 od 1.370 prekršaja, dakle 70% svih kazni u tom kantonu otpada na samo ova dva prekršaja.
Zašto baš telefon i pojas dominiraju statistikom? Odgovor leži dijelom u prirodi samih prekršaja, a dijelom u načinu na koji funkcioniše policijska kontrola. Ovi prekršaji ne zahtijevaju mjerenje brzine, alkotestiranje ili bilo kakvu tehničku opremu. Dovoljno je da patrolni policajac vidi vozača kako drži telefon u ruci ili nema vezan pojas. To ih čini najlakšim za uočavanje i dokumentovanje, što znači da policija može procesirati veći broj ovih prekršaja u istom radnom vremenu nego što može procesirati prekoračenja brzine ili alkohol za volanom.
Tu je i faktor percepcije rizika. Mnogi vozači ne doživljavaju telefon za volanom kao opasan prekršaj jer im se do sada ništa nije desilo. Ta pogrešna percepcija vodi u ponavljanje ponašanja, sve dok ne dođe do nesreće ili do kazne koja boli finansijski. Novi raspon od 200-400 KM trebao bi promijeniti taj kalkulus.
Za vozače koji se kreću BiH putevima ovog ljeta, praktična pouka iz ovih brojki je jednostavna: telefon ostavite u držaču ili u tašni prije nego pokrenete motor, a pojas vežite čim sjednete u vozilo. Ove dvije navike pokrivaju više od polovine svih razloga zbog kojih policija zaustavlja i kažnjava vozače ovog ljeta.
Obijesna vožnja, koliko je zaista sankcionisano
Od svih novina u izmijenjenom ZOBS-u, pojam obijesne vožnje izazvao je najveću pažnju javnosti. Mnogima nije bilo jasno šta tačno spada pod ovaj prekršaj, koliko su kazne visoke i da li policija zaista može nekoga isključiti iz saobraćaja na licu mjesta. Rezultati prvog mjeseca daju konkretan odgovor.
U Kantonu Sarajevo evidentirano je 119 prekršaja obijesne vožnje za mjesec dana. To je značajan broj koji pokazuje da policija aktivno koristi novi zakonski alat. U Zeničko-dobojskom kantonu taj broj je 40. Ministar unutrašnjih poslova Admir Katica izjavio je da je 27 vozača isključeno iz saobraćaja zbog obijesne vožnje u prvim sedmicama primjene zakona. Isključenje znači da vozač na licu mjesta gubi pravo upravljanja vozilom i mora ga ostaviti dok se ne pokrene postupak.
Te brojke su značajno niže od broja prekršaja za telefon ili pojas, i to je logično. Obijesna vožnja je teži prekršaj koji zahtijeva specifičnije okolnosti: agresivno preticanje u nepreglednoj situaciji, jurnjavu kroz naselje uz grubo kršenje propisa ili ponašanje koje direktno ugrožava živote drugih učesnika. Policajac mora dokumentovati ponašanje detaljnije nego za telefon ili pojas, što znači da je procesiranje jednog slučaja vremenski zahtjevnije i pravno kompleksnije.
Ipak, 27 isključenih vozača za samo nekoliko sedmica pokazuje da policija ovaj prekršaj uzima ozbiljno i da novi zakonski okvir funkcioniše u praksi. Svaki od tih vozača predstavljao je direktnu opasnost na putu i njihovo isključenje iz saobraćaja je konkretna mjera zaštite ostalih učesnika. Za potpunu definiciju obijesne vožnje i raspone kazni pogledajte naš ranije objavljeni članak o zakonu o bahatoj vožnji u BiH 2026.
Radari i presretači, da li kazne smanjuju nesreće
Dok se novi zakon tek počeo primjenjivati, postoji širi kontekst koji zaslužuje pažnju svakog vozača i svakog donosioca odluka u BiH. Republika Srpska je 2019. godine uvela presretače kao alat za kontrolu brzine. Na to je 2021. postavljena mreža od oko 100 stacionarnih radara širom RS. Ukupna investicija bila je značajna i očekivanja su bila velika, da će tehnologija i odvraćajući efekat kazni dovesti do smanjenja nesreća i smrtnih ishoda. Sedam godina nakon uvođenja presretača, statistika pokazuje paradoks koji je teško ignorisati.
Broj poginulih u saobraćajnim nesrećama u RS u 2025. godini iznosio je 129 osoba. Taj broj je gotovo identičan broju iz 2018. godine, prije uvođenja presretača, kada je poginulo 130 osoba. Razlika od jedne osobe za sedam godina ulaganja u tehnologiju i represiju. Istovremeno, ukupan broj saobraćajnih nesreća porastao je za 30%, sa 10.369 u 2018. na 13.484 u 2025. Više nesreća, a isti broj poginulih, može značiti da su posljedice pojedinačnih nesreća blaže, ali da je ukupan rizik na putevima porastao.
Na nivou cijele BiH slika je još zabrinjavajuća. U 2025. godini zabilježene su 42.762 saobraćajne nesreće sa 288 poginulih, što predstavlja rast od 30% u smrtnim ishodima u odnosu na 2024. godinu. U prvom kvartalu 2026. poginula je 81 osoba, što je tempo koji, ako se nastavi, ne obećava poboljšanje u odnosu na prethodnu godinu.
Stručnjak za saobraćaj Dragoslav Bašić izjavio je da edukacija i prevencija znače više od same represije i da policajci sada uglavnom pišu kazne umjesto da edukuju vozače. Ta izjava pogađa srž jednog složenog problema: represija bez promjene svijesti i ponašanja ne daje trajne rezultate. Kazna koju vozač plati danas ne garantuje da sutra neće ponoviti isti prekršaj, ako ne razumije zašto je taj prekršaj opasan.
Policija, s druge strane, ističe da kazne jesu odvraćajuće i da bi bez radara i strožih sankcija brojke bile još gore. To je argument koji se ne može potpuno odbaciti, jer nikada nećemo znati kako bi statistika izgledala bez tih mjera. Moguće je da bi bez radara broj poginulih bio značajno veći.
Istina je vjerovatno negdje između: represija bez edukacije ne mijenja ponašanje dugoročno, ali ni edukacija bez sankcija ne djeluje dovoljno brzo. Ono što je nesporno, na osnovu sedam godina podataka, je da samo pisanje kazni i postavljanje radara nije dovoljno da smanji broj poginulih na putevima. Tehnologija i strože kazne su jedan dio jednačine, ali kultura vožnje, infrastruktura puteva, kvalitet voznog parka i sistemska edukacija vozača su djelovi koji očigledno nedostaju.
Šta ovo znači za vozače ovog ljeta
Na osnovu podataka iz prvog mjeseca primjene novih kazni, evo šta je konkretno korisno znati za svakog vozača koji se ovo ljeto kreće putevima BiH. Ovo nisu teorijski savjeti, ovo su lekcije iz policijskih izvještaja prevedene u praktične navike.
Telefon za volanom je prekršaj broj jedan po broju izrečenih kazni u većini policijskih uprava. Kazneni raspon je 200-400 KM, a ako uzrokujete nesreću, skače na 400-2.000 KM sa mogućom zabranom upravljanja do šest mjeseci. Navika da telefon ostavite u držaču ili u tašni dok vozite nije samo bezbjednosno pitanje nego i finansijsko. 200 KM je iznos koji većina vozača ne želi platiti za trideset sekundi gledanja u ekran.
Pojas je drugi najčešći prekršaj i policija ga kontroliše vizuelno iz patrolnog vozila ili sa stajaonice. Kazna dolazi brzo i bez prethodnog upozorenja, jer je nepropisan pojas nešto što se vidi u prolazu. Ne postoji situacija u kojoj je opravdano ne vezati pojas, bez obzira na dužinu puta ili brzinu vožnje.
Obijesna vožnja je novi pojam u zakonu i policija je već u prvom mjesecu pokazala da ga primjenjuje aktivno. 27 isključenih vozača za nekoliko sedmica znači da ovo nije mrtvo slovo na papiru, nego realan rizik za svakoga ko vozi agresivno, pretjera u preticanju ili se ponaša kao da je sam na putu. Za detalje o definiciji pogledajte naš članak o obijesnoj vožnji.
Brzina ostaje klasičan rizik koji se ne smanjuje sa novim zakonom. Radarska mreža u RS pokriva glavne magistrale, a u FBiH mobilne patrole vrše kontrolu na ključnim dionicama. Ljeti se pojačava saobraćaj na pravcima prema moru, pa je i kontrola intenzivnija. Vozači koji koriste pravac Banja Luka prema primorju ili magistrale kroz Hercegovinu mogu računati na pojačane kontrole brzine tokom jula i avgusta.
Alkohol za volanom je treći prekršaj po učestalosti u nekim kantonima. U Zeničko-dobojskom kantonu 371 slučaj alkoholisanosti za samo mjesec dana govori da ovaj problem ni izdaleka nije riješen. Strože kazne možda djeluju odvraćajuće na jednu grupu vozača, ali na drugu očigledno ne.
Jedan mjesec podataka ne govori nam da li će novi zakon dugoročno smanjiti broj nesreća i broj poginulih na putevima BiH. Za takav zaključak trebaju godine praćenja i komparativna analiza sa periodom prije izmjena. Ono što nam ovaj prvi mjesec govori je šta policija trenutno najaktivnije kontroliše. I to je informacija koja vrijedi, jer znati šta se na terenu zaista provjerava znači manje iznenađenja na putu i manje nepotrebno potrošenog novca na kazne koje su se mogle izbjeći jednostavnom promjenom navike.
Često postavljana pitanja
Koji je najčešći saobraćajni prekršaj u BiH nakon novih kazni?
Korištenje telefona za volanom je najčešći prekršaj po broju izrečenih kazni. U Kantonu Sarajevo čini 55% svih evidentiranih prekršaja u junu 2026. Kazna iznosi 200-400 KM, a ako telefon uzrokuje nesreću, raspon raste na 400-2.000 KM uz mogućnost zabrane upravljanja do šest mjeseci.
Koliko je vozača kažnjeno za obijesnu vožnju u prvom mjesecu?
U Kantonu Sarajevo evidentirano je 119 prekršaja obijesne vožnje, u Zeničko-dobojskom kantonu 40, a ministar Katica je potvrdio da je 27 vozača isključeno iz saobraćaja na licu mjesta. Isključenje znači momentalni gubitak prava upravljanja vozilom.
Da li su radari i presretači smanjili broj poginulih u RS?
Statistika pokazuje da broj poginulih u RS nije smanjen nakon sedam godina primjene radara i presretača. U 2018. (prije presretača) poginulo je 130 osoba, a u 2025. poginulo je 129. Istovremeno, ukupan broj nesreća porastao je za 30%.
Koliko prekršaja je ukupno evidentirano u prvom mjesecu?
MUP RS je evidentirao 2.698 prekršaja, Kanton Sarajevo 754, a Zeničko-dobojski kanton 1.370. Ukupno se govori o više hiljada prekršaja širom BiH u samo jednom mjesecu primjene novih kazni.
Da li se može izvući zaključak o uspješnosti zakona nakon jednog mjeseca?
Ne. Jedan mjesec je prekratak period za ocjenu dugoročnog efekta. Podaci iz prvog mjeseca pokazuju šta policija najaktivnije kontroliše (telefon i pojas), ali pravi test uspješnosti zakona dolazi nakon godinu ili više, kada se može uporediti statistika nesreća i poginulih sa periodom prije izmjena.
Šta vozači trebaju posebno paziti ovog ljeta na BiH putevima?
Telefon ostaviti u držaču, pojas vezati prije polaska, ne voziti agresivno (obijesna vožnja), poštovati ograničenja brzine posebno na magistralama prema moru i nikako ne sjedati za volan nakon alkohola. Ovih pet navika pokriva ogromnu većinu prekršaja za koje policija ovog ljeta izdaje kazne.