Sjednete u auto, okrenete ključ, starter normalno vrti, ali motor ne hvata. Ili upali na sekundu pa se odmah ugasi, a na tabli vam blješti mala lampica u obliku ključa ili auta sa ključem. Ako je tako, akumulator vjerovatno nije kriv, niti gorivo. Najčešće je u pitanju imobilizator, elektronska brava koja ne prepoznaje vaš ključ.
Šta je imobilizator i zašto postoji
Imobilizator je elektronska zaštita od krađe koju svi auti imaju ozbiljnije već od kraja devedesetih. U glavi vašeg ključa, plastičnoj koja stoji oko metalnog dijela, ugrađen je sitan čip koji se zove transponder. Oko brave kontakta nalazi se mala antena, kružna zavojnica. Kada okrenete ključ, antena pošalje signal, čip odgovori svojim kodom, a kompjuter u autu provjeri da li je taj kod ispravan.
Ako kod štima, motorna jedinica (skraćeno ECU, to je glavni kompjuter koji kontroliše motor) dozvoli ubrizgavanje goriva i paljenje. Ako kod ne štima ili ga uopšte nema, ECU blokira ubrizgavanje i auto neće raditi. Cijeli sistem najčešće prolazi kroz BCM modul (Body Control Module, kompjuter za karoseriju koji upravlja svjetlima, bravama i komunikacijom sa ključem) i tek onda do motorne jedinice.
Zato običan lopov koji obije bravu i spoji žice više ne može pokrenuti moderan auto. Bez priznatog čipa, ide nigdje.
Kako razlikovati imobilizator od akumulatora ili goriva
Prvo pitanje koje sebi postavite: kako starter okreće? Ako starter snažno vrti, instrument tabla normalno svijetli, brisači i svjetla rade kao i obično, akumulator skoro sigurno nije kriv. Slab akumulator se odaje slabim, sporim okretanjem startera i prigušenim svjetlima.
Drugo pitanje: kako se motor ponaša? Kod problema sa pumpom goriva ili samim gorivom, motor obično uopšte ne hvata, ili kašlje neujednačeno. Kod imobilizatora je tipična slika ovakva: motor se upali na pola sekunde do dvije sekunde, čujete da je pokušao da krene, pa se naglo ugasi. To je trenutak kada je ECU shvatio da čip nije priznat i odsjekao gorivo.
Treći znak, najjasniji od svih, je sama lampica ključa na tabli. Kod ispravnog auta ona se upali kratko pri kontaktu i ugasi se. Ako trepće ili stalno svijetli i nakon što motor pokušate upaliti, imobilizator vam direktno govori da nema autorizaciju.
Slaba baterija u daljinskom ključu
Najčešći krivac, posebno na modernijim autima gdje je daljinski upravljač u istom kućištu sa transponderom, je obična mala baterija (najčešće CR2032 ili slična). Kada oslabi, daljinski može jedva otključavati vrata, ali komunikacija sa antenom imobilizatora u trenutku paljenja zahtijeva malo više snage i tu sistem zakaže.
Znak da je baterija na izmaku: morate prići autu na metar ili dva da bi daljinski reagovao, umjesto ranijih sedam ili osam metara. Otključavanje radi sporije, ponekad iz drugog ili trećeg pokušaja.
Ako sumnjate na bateriju, otvorite kućište daljinskog (najčešće postoji mala uvala za odvijač ili nokat), izvadite staru i kupite identičnu novu u svakoj boljoj trafici ili kod elektroničara. Promjena traje minut. Pazite samo da ne pokvarite kontakte i da pravilno orijentišete plus i minus.
Auto upali pa se odmah ugasi: klasičan znak nepriznatog čipa
Ako se motor upali na sekundu pa stane, a vi ponovo okrenete ključ i isto se ponovi, to je gotovo školski primjer da imobilizator ne prihvata kod čipa. Razlog može biti slaba baterija u daljinskom, ali i nešto drugo, jednostavnije: drugi privjesak na ključu.
Na privjesku vam možda visi još jedan ključ, kartica za teretanu sa čipom, magnetni privjesak za prtljažnik. Bilo koji od njih može zbuniti antenu oko brave kontakta. Skinite sve dodatno sa privjeska, ostavite samo radni ključ i probajte ponovo. Iznenadićete se koliko puta to riješi stvar.
Ako imate rezervni originalni ključ kod kuće, isprobajte njega. Ako auto na rezervni ključ upali normalno, problem je u prvom ključu, najčešće u bateriji ili oštećenom transponderu.
Šta radimo na servisu kada imobilizator ne prepoznaje ključ
Kada auto dovezete kod nas, prvo na šta gledamo nije ni ključ ni elektronika. Prvo isključimo akumulator (mjerenjem napona i opterećenjem) i sistem za gorivo (provjera rada pumpe i pritiska). Iz iskustva, oko osamdeset posto auta koji su došli kao "ne pali" završe kao slab akumulator, izlizan starter ili kvar pumpe. Tek kada to padne sa liste, idemo na imobilizator.
Tu kačimo dijagnostički uređaj na OBD priključak ispod volana i čitamo greške iz motorne jedinice i BCM modula. Tipične poruke koje tražimo su "imobilizator aktivan", "ključ nije prepoznat", "PIN ne odgovara" ili "transponder ne odgovara". PIN je ovdje četverocifreni ili šestocifreni kod koji je svakom autu jedinstven i čuva se u memoriji modula.
Po grešci znamo kuda dalje. Ponekad je dovoljna readaptacija ključa, to je ponovno učenje postojećeg čipa od strane motorne jedinice. Ponekad je antena oko brave kontakta mehanički oštećena (žice se znaju prekinuti od stalnog okretanja ključa) pa je mijenjamo. U najtežim slučajevima radi se kodiranje potpuno novog čipa, sa originalnom narudžbom kod ovlaštenog izvora.
VAG grupa (skraćenica za Volkswagen, Audi, Škoda, Seat, najčešće Golf, Passat i Octavia), zatim Renault Megane i Clio sa karticom umjesto ključa, Opel Astra i Corsa, te Ford Focus su modeli koje najčešće viđamo sa ovim simptomom. Svaki ima svoju logiku i svoj alat.
Kako spriječiti problem
Tri jednostavne navike vam štede puno živaca. Prvo, držite rezervni ključ kod kuće, ne u autu. Ako ostanete bez glavnog ključa daleko od kuće, rezervni u pretincu vam ne pomaže. Drugo, mijenjajte bateriju u daljinskom čim primijetite da domet pada, ne čekajte da prestane raditi. Tipično vrijeme za zamjenu je svake dvije do četiri godine, zavisno od toga koliko često koristite daljinski. Treće, ne držite gomilu privjesaka i drugih čipovanih kartica zajedno sa ključem od auta.
Ako vas auto ostavi pored puta i sumnjate na imobilizator, ne pokušavajte nasilno. Probajte rezervni ključ, skinite privjeske, sačekajte minut pa pokušajte ponovo. Ako ništa od toga ne pomogne, javite se nama i organizovaćemo dijagnostiku. Bolje je provjeriti sada nego nagađati pored puta.