Motorni prostor vašeg auta skupio je sloj masnoće, prašine i ostataka soli sa puta. Razmišljate da ga operete, ali niste sigurni smijete li to uraditi bez posljedica. Odgovor je da, smijete, ali postoji razlika između pravilnog pranja i mlaza visokog pritiska koji šalje vodu pravo u elektroniku. Ovo je praktičan vodič kroz cijeli postupak, od pripreme do sušenja.
Zašto se motorni prostor uopšte pere i kada ima smisla
Čist motorni prostor nije samo estetsko pitanje. Debeo sloj masnoće na motoru i okolnim dijelovima zadržava toplotu i otežava hlađenje u ljetnim mjesecima. Osim toga, masni motor sakriva tragove curenja ulja ili antifriza koje biste na čistom motoru odmah primijetili. Oštećena crijeva, pukotine na plastičnim poklopcima i počeci korozije na metalnim dijelovima ostaju nevidljivi ispod sloja prljavštine.
Ako planirate dijagnostiku ili servis, čist motor olakšava posao mehaničaru jer brže uoči problem. Mnogi majstori će vam reći da na čistom motoru za pola vremena pronađu curenje koje bi na prljavom tražili mnogo duže.
Pranje ima smisla jednom do dva puta godišnje, obično nakon zime kada se nakupi so i blato, ili prije većeg servisa. Nema potrebe prati motorni prostor svake sedmice jer svako nepotrebno izlaganje vodi povećava rizik da vlaga završi tamo gdje ne pripada.
Šta može poći naopako ako perete nepažljivo
Najveći problem je voda na mjestima gdje ne pripada. ECU (elektronska upravljačka jedinica, tj. računar motora) je centralni mozak automobila i izuzetno je osjetljiv na vlagu. Kutija osigurača, konektori na bobinama i svjećicama, te alternator jednako su kritične tačke. Ako voda uđe u bilo koji od ovih dijelova, posljedice mogu biti od blagih do ozbiljnih.
Kada voda uđe u konektor bobine ili oko svjećice, auto može početi preskakati, paliti check engine lampicu ili uopšte ne htjeti raditi. U praksi, kod 9 od 10 auta koji nam stignu sa lažnim greškama nakon pranja motora, problem je vlaga u konektoru bobine ili oko svjećica. Izduvamo kompresorom, osušimo, greške nestanu. Ali da je vlaga ostala duže, mogla je izazvati koroziju na kontaktima i onda popravka postaje skuplja.
Drugi čest problem je alternator. Voda u alternatoru može izazvati kratki spoj na diodama ispravljača, a to znači da akumulator prestaje da se puni tokom vožnje. Simptom primijetite tek kada auto počne teže paliti ili kada lampica akumulatora zasvijetli na tabli.
Dodatni rizik je termički šok. Ako perete motor dok je vruć, hladna voda na zagrijanom materijalu može izazvati pukotine na plastičnim poklopcima, gumenim crijevima i čak na metalnim dijelovima ako su izloženi velikoj temperaturnoj razlici. Prije pranja obavezno sačekajte da se motor ohladi, minimalno 20-30 minuta nakon gašenja.
Koji dijelovi se moraju zaštititi prije pranja
Prije nego što krenete sa vodom, nekoliko kritičnih tačaka treba prekriti. Najjednostavnija zaštita su obične plastične kese i folija, pričvršćene gumicom ili ljepljivom trakom. Ne treba vam ništa skupo, samo malo pažnje.
- ECU (računar motora). Obično se nalazi u plastičnoj kutiji blizu haube ili vatrenog zida. Prekrijte ga kesom i osigurajte da voda ne može ući ni sa strane.
- Kutija osigurača. Ima poklopac, ali nije hermetički zatvorena. Prekrijte je ili barem ne usmjeravajte mlaz direktno na nju. Ako voda uđe unutra, osigurači neće odmah pregorjeti, ali vlaga na kontaktima može izazvati intermitentne probleme koje je teško dijagnosticirati.
- Alternator. Prekrijte ga kesom ili bar izbjegavajte direktan mlaz. Posebno pazite na zadnji dio alternatora gdje su priključci.
- MAF senzor (senzor masenog protoka vazduha). Izuzetno osjetljiv element koji mjeri količinu vazduha koja ulazi u motor. Ako na njega dospije voda sa masnoćom, može početi davati pogrešne podatke, što dovodi do nepravilnog rada motora, povećane potrošnje i gubitka snage. Više o simptomima i čišćenju ovog senzora možete pročitati u vodiču za MAF senzor.
- Konektori koji nisu vodootporni. Noviji automobili (otprilike od 2010. godine) imaju bolje zaštićene konektore sa gumenim brtvama, ali ECU i kutija osigurača ostaju kritične tačke na svim generacijama automobila.
Postupak pranja korak po korak
Kada ste zaštitili osjetljive dijelove, postupak je relativno jednostavan. Cijela stvar traje 15-20 minuta ako ne žurite.
- Nanesite sredstvo za odmašćivanje (degreaser) na cijeli motorni prostor. Ne koristite deterdžent za suđe jer je previše agresivan i napada gumene dijelove, brtve i zaštitne premaze na plastici. Sredstvo za odmašćivanje koje se prodaje u auto-opremi je formulisano baš za ovu namjenu.
- Pustite sredstvo da djeluje 5-10 minuta. Na tvrdokornoj masnoći možete blago protrljati četkom sa mekim vlaknima, ali bez pretjeranog pritiska na crijeva i kablovske snopove.
- Isperite blagim mlazom vode. Ključna riječ je blagi mlaz. Visoki pritisak ubacuje vodu u svaki otvor, konektor i brtvu. Ako koristite perionicu, držite mlaznicu na udaljenosti od minimalno 40-50 centimetara i nikada je ne usmjeravajte direktno na zaštićene komponente. Kućno crijevo za zalivanje sa blagim mlazom je zapravo bezbjednija opcija od perionice.
- Skinite zaštitne kese i foliju tek nakon što ste završili ispiranje.
Sušenje i šta uraditi nakon pranja
Ostatak vode u udubljenjima, konektorima i oko svjećica je najčešći uzrok problema nakon pranja. Sušenje je korak koji ljudi najčešće preskoče, a upravo tu nastaju problemi.
Ako imate pristup kompresoru, izduvajte vodu iz svih udubljenja, konektora i prostora oko svjećica i bobina. Posebnu pažnju obratite na ležišta svjećica jer se tu voda najčešće zadržava i pravi probleme sa paljenjem. Kompresor je daleko najefikasniji način da uklonite vodu iz mjesta do kojih krpa ne može doći.
Ako nemate kompresor, otvorite haubu i pustite auto da stoji minimalno 30-60 minuta na suncu ili u suhom, prozračnom prostoru. U tom periodu voda će se prirodno osušiti iz većine pristupačnih mjesta, mada dublja udubljenja i ležišta svjećica mogu zadržati vlagu i duže. Zato je kompresor uvijek bolja opcija.
Nakon sušenja, upalite motor i pustite ga da radi u leru 3-5 minuta. Pratite da li se pojavljuju neuobičajeni simptomi: trzanje, neravnomjeran rad, lampice na tabli. Ako motor radi normalno, posao je gotov. Toplota motora u radu će osušiti i posljednje ostatke vlage iz teže dostupnih mjesta.
Ako primijetite bilo kakve greške na tabli ili nepravilan rad, nemojte paničiti. Ugasite motor, ponovo izduvajte ili osušite kritične tačke i pokušajte opet. U većini slučajeva, greške nastale od vlage nestanu čim se konektor osuši. Ako simptomi ne prolaze ni nakon ponovnog sušenja, svratite u radionicu, bolje je provjeriti sada nego riskirati da vlaga napravi koroziju na kontaktima i veću štetu.