Stojite na pumpi, upravo ste stavili pištolj nazad i shvatili da ste u dizel automobil natočili benzin. Ili obrnuto. Panika je normalna, ali ono što uradite u sljedećih pet minuta odlučuje hoće li vas ova greška koštati samo filter goriva ili kompletnu pumpu visokog pritiska. U radionici vidimo ovo nekoliko puta godišnje i najskuplji slučajevi su uvijek oni gdje je vozač uprkos sumnji nastavio voziti.
Benzin u dizelu, zašto je to veći problem
Dizel gorivo ima važno svojstvo koje benzin nema: podmazuje komponente sistema za ubrizgavanje. Kada benzin dospije u common rail sistem (sistem visokog pritiska koji koriste praktično svi moderni dizeli), pumpa visokog pritiska počinje raditi bez podmazivanja. Metal trlja o metal na pritiscima od 1600 do 2000 bara, i to se može desiti za svega nekoliko minuta rada motora.
Rezultat može biti katastrofalan. Pumpa počne proizvoditi sitne metalne opiljke koji putuju kroz cijevi do brizgača, pa umjesto jednog problema imate tri. Popravka brizgača i pumpe na modernom common rail motoru je višestruko skuplja od samog istakanja goriva i zamjene filtera. Kod starijih mehaničkih dizela situacija je blaža jer ti sistemi rade na znatno nižim pritiscima i imaju veće tolerancije, ali moderna vozila poput 1.9 TDI, 2.0 TDI, CDI ili HDi nemaju tu toleranciju. Što je motor noviji i pritisak u sistemu viši, posljedice su gore.
Dizel u benzincu, manje opasno ali neprijatno
Ako ste dizel natočili u benzinski automobil, situacija je ozbiljna, ali posljedice su obično blaže. Dizel gorivo se teško pali svjećicama, pa će motor početi raditi neravnomjerno, proizvesti gusti dim iz auspuha i vrlo brzo se ugasiti. U većini slučajeva motor uopšte neće uspjeti da se upali ako je procenat dizela u rezervoaru visok.
Dobra vijest je da dizel obično ne uništava komponente benzinskog motora na način na koji benzin uništava dizelski sistem. Nema te priče o metalu na metal jer benzinski motor nema pumpu visokog pritiska koja zavisi od podmazivanja gorivom. Nakon istakanja pogrešnog goriva, dopunjavanja pravim benzinom i eventualne zamjene svjećica ako su se zaprljale čađom, većina benzinaca nastavi raditi normalno bez ikakvih trajnih posljedica. Šteta na katalizatoru je teoretski moguća ako se dugo forsira vožnja sa dizelom u sistemu, ali to je rijedak scenario jer motor obično sam stane prije nego što dođe do toga.
Šta uraditi ako niste palili motor
Ovo je najbolji mogući scenario i najvažniji savjet u cijelom tekstu. Ako ste primijetili grešku dok ste još na pumpi i niste okretali ključ, postupite ovako:
- Ne palite kontakt. Čak ni da provjerite nivo goriva na instrumenti. Kod većine modernih vozila uključivanje kontakta pokreće električnu pumpu goriva koja odmah počne potiskivati pogrešno gorivo iz rezervoara kroz sistem prema motoru.
- Stavite vozilo u neutral i odgurajte ga sa pumpnog mjesta ako je moguće, ili zamolite osoblje pumpe za pomoć. Nemojte žuriti, bitno je samo da oslobodite mjesto.
- Pozovite šlep službu. Vozilo treba odvesti u radionicu gdje će se rezervoar istočiti, filter goriva zamijeniti i sistem provjeriti prije prvog paljenja.
U ovom slučaju pogrešno gorivo nije prošlo dalje od rezervoara i gorivnih cijevi. Posao je relativno jednostavan i daleko jeftiniji od bilo kakvog scenarija u kojem je motor radio sa pogrešnim gorivom u sistemu. Ko stane na pumpi i pozove šlep, obično plati samo istakavanje i filter.
Šta ako ste već pokrenuli motor i vozili
Ako ste grešku shvatili tek kad je motor počeo čudno da radi, postupak je drugačiji i svaka sekunda se računa:
- Ugasite motor odmah, čim bezbijedno možete da stanete. Ne pokušavajte stići do kuće ili do najbliže radionice jer svaki dodatni kilometar povećava štetu.
- Ne pokušavajte ponovo paliti motor. Svaki pokušaj paljenja potiskuje još pogrešnog goriva kroz pumpu i brizgače, a upravo to želite izbjeći.
- Pozovite šlep i objasnite servisu unaprijed situaciju da pripreme dijagnostiku. Važno je da tehničar zna šta ga čeka prije nego što počne rastavljati.
U radionici će se uraditi kompletno ispiranje gorivnog sistema, zamjena filtera i detaljna provjera stanja brizgača i pumpe visokog pritiska. Koliko će popravka biti skupa zavisi direktno od toga koliko dugo je motor radio sa pogrešnim gorivom. Nekoliko minuta rada i nekoliko desetina kilometara vožnje su potpuno različite priče po težini oštećenja.
Najskuplji slučajevi koje viđamo su uvijek isti: vozač je primijetio da nešto nije u redu, ali je nastavio voziti nadajući se da će proći. Ne prolazi.
Koliko benzina u dizelu motor može podnijeti
Postoji određena tolerancija koja zavisi od količine i stanja motora. Do otprilike 5% benzina u punom rezervoaru dizela obično prolazi bez primjetnih posljedica. Ako ste na pun rezervoar dizela greškom dodali dva ili tri litra benzina, najsigurnije je dopuniti do vrha čistim dizelom i nastaviti normalno voziti. Motor taj mali procenat može podnijeti bez rizika.
Iznad tog procenta rizik raste brzo. Na 10-15% već možete primijetiti neravnomjeran rad motora, gubitak snage i povremeno gašenje, a iznad toga se vraćamo na scenario iz prvog dijela teksta sa metalnim opiljcima u pumpi visokog pritiska. Što je veći procenat benzina, brže nastupa oštećenje.
Jedan detalj koji pomaže kod novijih vozila: moderni dizeli imaju uži otvor za gorivo koji fizički ne prima širi benzinski pištolj. To sprečava grešku na pumpi. Međutim, stariji modeli nemaju tu zaštitu, a punjenje iz kanistera zaobilazi je u potpunosti, pa je kod ručnog pretakanja oprez isključivo na vozaču.
Ako niste sigurni koliko ste pogrešnog goriva natočili ili da li je motor radio dovoljno dugo da napravi štetu, javite se za procjenu. Bolje je provjeriti sada nego čekati da se problem pokaže na otvorenom putu.