Vozite normalno, prelazite preko rupe ili neravnine, i odjednom na tabli zasvijetli žuta ABS lampica. Lampica ne nestaje ni kad ugasite i upalite auto. Pitanje koje svaki vozač prvo postavi je da li smije nastaviti vožnju i koliko je stvar ozbiljna. Kratak odgovor je da kočnice rade, ali jedna sigurnosna zaštita je isključena, i ima smisla provjeriti uzrok prije nego što vas uhvati hitno kočenje na kiši.
Šta radi ABS sistem i šta se gubi kad lampica gori
ABS, odnosno sistem protiv blokiranja točkova pri kočenju, je elektronika koja u djeliću sekunde pušta i ponovo pritišće kočnice na svakom točku zasebno. Cilj je da se točak ne zaključa u kočenju, da auto ne ide u proklizavanje i da vozač može upravljati volanom dok koči. Bez ABS-a, u panici nagazite kočnicu, točkovi se blokiraju i auto klizi pravo bez obzira na to gdje vrtite volan.
Kada se upali ABS lampica, modul je sebe isključio jer ne dobija pouzdane podatke od svojih senzora. Osnovne kočnice i dalje rade potpuno mehanički, isto kao i prije, pedal je isti, sila kočenja je ista. Ono što ste izgubili je elektronska zaštita od blokiranja, raspodjela kočione sile EBD (elektronska raspodjela kočenja) i u većini slučajeva ESP (elektronski stabilizacioni program) i ASR (kontrola proklizavanja pri ubrzanju). Zato se često zajedno sa žutom ABS lampicom upali i ESP ili ASR lampica, jer svi ti sistemi koriste iste senzore brzine točkova.
Najčešći uzrok, senzor točka i reluctor prsten
U devet od deset slučajeva kvar je u senzoru brzine točka ili u zupčastom prstenu koji taj senzor očitava. Senzor je mali plastični dio fiksiran kod glavčine točka. Pored njega se okreće reluctor prsten, zupčasti prsten na poluosovini ili na samoj glavčini. Senzor broji zupce i tako mjeri brzinu okretanja točka.
Kod nas u Banjoj Luci ovo strada iz vrlo prozaičnih razloga. Zimi se putevi posipaju soli i agresivnim sredstvima, blato i prljavština se nakupljaju u kućištu senzora, a od kamenja koje izbacuju gume puca tanka izolacija na kablu koji ide do senzora. Dovoljno je da senzor bude zamašćen masti iz polomljene manžetne homokinetičkog zgloba, ili da se na reluctor prsten zalijepi sloj rđe, pa da signal postane nečitljiv. Reluctor prsten zna i da pukne, posebno ako je integrisan u glavčinu ili ležaj točka.
Skoro svaki put kad nam auto dođe sa upaljenom ABS lampicom, prvo skidamo točak, vadimo senzor iz kućišta, čistimo i njega i prsten. U dobrom dijelu slučajeva to riješi stvar bez ijednog kupljenog dijela. Ako senzor i nakon čišćenja ne daje signal, tek tada se ide na zamjenu.
Ostali uzroci kvara
Pored senzora i prstena, kvar može biti i na drugim mjestima u sistemu. Evo šta još provjeravamo:
- Prekinut ili oštećen kabel od senzora do utičnice na karoseriji. Kabel ide pored amortizera i ovjesa, a tu se troše izolacije i lome žice od stalnog savijanja. Često se kvar javlja samo na neravnom putu, dok na ravnom lampica nestane.
- Oksidisan ili vlažan konektor na utičnici senzora. Voda i so urade svoje, kontakti pozelene, signal padne.
- Pregorio osigurač ABS modula. Rjeđe, ali se dešava. Pogleda se kutija sa osiguračima i to je provjera od dvije minute.
- Niska kočiona tečnost u rezervoaru. Senzor nivoa pošalje signal i sistem se zaštiti gašenjem ABS-a. Doliva se DOT 4 tečnost i traži se gdje curi.
- Sama ABS pumpa ili modul. Rijetko, ali kad se desi, popravka je skuplja. Najčešće se javlja kao kombinacija ABS, ESP i tabla puna grešaka.
Vrijedi pomenuti i da se ABS lampica zna pojaviti nakon zamjene akumulatora ili nakon što se mijenjao točak, ležaj ili poluosovina, jer su tada senzori dirani ili je modul izgubio adaptaciju.
Kako mi provjeravamo ABS kvar u servisu
Bez OBD-II (On-Board Diagnostics) skenera se ovdje ne može daleko. Tabla pokaže samo da nešto nije u redu, ali ne kaže koji točak. Skener pročita konkretan kod kvara, naprimjer C0035 koji označava problem sa senzorom prednjeg lijevog točka, ili C0040 za prednji desni. Tek tada se zna odakle krenuti.
Naš redoslijed je obično ovaj:
- Skida se kod kvara skenerom i bilježi se na kojem je točku problem.
- Skida se taj točak, vadi se senzor, vizuelno se gleda da li ima blata, rđe ili polomljenog kabela.
- Senzor i prsten se temeljito očiste, konektor se prosuši i namaže kontaktnom mašću.
- Kod se obriše, auto se isproba u vožnji. Ako se lampica ne vraća, posao je gotov.
- Ako se kod vrati, mjeri se otpor senzora multimetrom i upoređuje sa fabričkom vrijednošću. Po potrebi se mijenja senzor, kabel ili u rijetkim slučajevima ležaj točka sa integrisanim prstenom.
Cijela provjera traje od pola sata do dva sata, ovisno o tome koliko je senzor zaglavljen u kućištu. Stari senzori često znaju biti tako zarđali u glavčini da se moraju lomiti pri vađenju, pa se onda mijenja i kućište. Cijena zavisi od konkretnog stanja auta i radionice, javite se za procjenu.
Da li smijete voziti sa upaljenom ABS lampicom
Tehnički, smijete. Osnovne kočnice rade, auto staje normalno u svakodnevnoj vožnji. Ali ima nekoliko bitnih ograda.
Na suvom putu i pri umjerenoj brzini razlika se ne osjeti. Problem nastane onog trenutka kad morate naglo zakočiti, posebno na kiši, snijegu, ledu ili šljunku. Bez ABS-a se točkovi zaključaju, auto klizi i zaustavni put postane osjetno duži. Volan u tom trenutku ne radi, ne možete skrenuti dok točkovi klize. Zato preporuka je da vozite umjereno, ostavljate veći razmak do auta ispred, i da što prije svratite na dijagnostiku.
Postoji jedan scenario u kojem se NE vozi. Ako uz žutu ABS lampicu zasvijetli i crvena lampica kočnica, ona sa znakom uzvika u krugu, ili lampica sa natpisom BRAKE, to više nije problem ABS-a nego samog sistema kočenja. Tu može biti riječ o niskom nivou kočione tečnosti, istrošenim disk pločicama do kraja, ili curenju u sistemu. U tom slučaju se auto zaustavlja, ne tjera se dalje i zove se pomoć na putu ili šlep.
Ako niste sigurni šta vam tačno gori na tabli, ili ako lampica i nakon par dana ne nestaje sama, svratite u radionicu i uradimo dijagnostiku na licu mjesta. Bolje je provjeriti sada, dok je u pitanju jedan senzor od tridesetak grama, nego da vas iznenadi prvo jače kočenje na mokrom putu.