Vozite se gradom, upalite klimu, okrenete volan i sve radi bez razmišljanja. Iza svega toga stoji jedan gumeni remen koji pokreće sve te sisteme istovremeno. Kada počne da popušta ili pukne, pokvari se više stvari odjednom, a vozači često ne znaju odakle problem dolazi.
Šta klinasti remen pokreće i zašto je bitan
Klinasti remen, koji se na modernim automobilima zapravo zove poly-V ili višerebrasti remen, pokreće pomoćne agregate motora. To su alternator, kompresor klime, servo pumpa za upravljač, a na pojedinim motorima i vodena pumpa. Narod ga i dalje zove "klinasti" po starijoj V-profilnoj izvedbi, ali funkcija je ista. Na starijim vozilima ponekad postoje dva ili tri odvojena klinasta remena za različite agregate, dok moderni automobili koriste jedan duži poly-V remen koji obuhvata sve odjednom.
Kada ovaj remen pukne ili spadne sa remenica, motor i dalje radi jer razvodni mehanizam nije pogođen. Međutim, alternator prestaje da puni akumulator, klima prestaje da hladi, a volan postaje izuzetno težak za okretanje. Ako je na tom remenu i vodena pumpa, motor može da se pregrije za nekoliko minuta. Drugim riječima, auto vozi, ali bez svega što čini vožnju normalnom.
Razlika između klinastog i razvodnog remena
Ovo je tačka u kojoj se javlja najviše zabune. Vozači redovno brkaju klinasti i razvodni remen, a posljedice kvara su potpuno različite.
Razvodni remen (ili lanac) je unutar motora i sinhronizuje rad koljenastog i bregastog vratila, to jest ventila. Kad razvodni remen pukne, motor se odmah gasi i na većini motora ventili udaraju u klipove. Posljedica je skupa opravka glave motora, ponekad i nepopravljiva šteta.
Klinasti remen je spolja, vidljiv kad otvorite haubu. Njegova uloga je isključivo pokretanje pomoćnih agregata. Kad pukne, motor nastavlja da radi, ali gubite punjenje akumulatora, klimu, servo volan, a ponekad i hlađenje. Nije katastrofa kao pucanje razvodnog, ali ignorisanje problema brzo dovodi do većih troškova.
Jednostavno pravilo: razvodni je unutra i kritičan, klinasti je spolja i bitan, ali ne fatalan.
Simptomi istrošenog klinastog remena
Najčešći i najprepoznatljiviji simptom je škripa ili pištanje pri paljenju motora. Zvuk je posebno izražen ujutro na hladnom motoru ili po kišnom vremenu, jer vlaga dodatno smanjuje prianjanje remena na remenice. Ako škripa nestane nakon par sekundi, remen vjerovatno proklizava. Ako traje duže, situacija je ozbiljnija.
Drugi upozoravajući znakovi su:
- Lampica akumulatora na instrument tabli. Alternator ne puni jer remen proklizava ili je pukao, a akumulator se prazni.
- Klima koja odjednom prestane da hladi, bez očiglednog razloga.
- Volan koji postane neočekivano težak za okretanje, naročito pri parkiranju.
- Vidljive pukotine na unutrašnjoj strani remena, sjajne (oglačane) površine rebara ili komadići gume koji nedostaju.
Vizuelnu provjeru možete uraditi sami. Ugasite motor, otvorite haubu i pogledajte remen. Ako na unutrašnjoj strani vidite mrežu sitnih pukotina, ako su rebra sjajna umjesto mat, ili ako nedostaju komadići, remen je za zamjenu. Na nekim modelima je remen teže dostupan, ali na većini je vidljiv bez demontaže.
Koliko često treba mijenjati klinasti remen
Tipičan interval zamjene je 60.000-100.000 km ili 4-6 godina, zavisno od proizvođača i uslova vožnje. Kraće distance u gradskoj eksploataciji sa čestim paljenjem i gašenjem opterećuju remen više nego ravnomjerna vožnja na otvorenoj cesti.
Bitno je znati da starost remena igra jednako veliku ulogu kao i kilometraža. Guma degradira i kada auto stoji u garaži. Remen koji ima šest godina sa samo 30.000 km može biti u gorem stanju od remena sa 70.000 km koji ima tri godine. Ultravioletno zračenje, temperatura i vlaga čine svoje bez obzira na to koliko vozite.
Proizvođači obično navode intervale u servisnim knjižicama, ali praksa pokazuje da je u našim klimatskim uslovima, sa vrućim ljetima i hladnim zimama, pametno provjeriti stanje remena na svakom redovnom servisu nakon 50.000 km. Vozači koji čuju povremenu škripu i odlažu zamjenu obično završe sa potpuno puknutim remenom, a tada dolazi i račun za šlepanje jer se auto zaustavio na putu sa praznim akumulatorom ili pregrijanim motorom.
Zatezač i vodilica: zašto se mijenjaju zajedno sa remenom
Uz klinasti remen uvijek idu zatezač i vodilica (ležaj). Zatezač drži remen pod ispravnim pritiskom, a vodilica ga usmjerava po pravilnoj putanji između remenica. Oboje imaju ležajeve koji se troše vremenom.
Česta greška je zamjena samo remena uz zadržavanje starog zatezača. Istrošen zatezač ne održava konstantan pritisak, pa novi remen brže proklizava, troši se neravnomjerno i može da spadne sa remenica. Praktično, ušteda na zatezaču znači da ćete remen ponovo mijenjati mnogo ranije nego što bi trebalo.
Istrošena vodilica se prepoznaje po zvuku. Ako čujete šuštanje ili brujanje iz prednjeg dijela motora koje se mijenja sa obrtajima, a nije škripa remena, vjerovatno je ležaj vodilice pri kraju vijeka. Taj zvuk je teže uočiti od škripanja remena, ali iskusan majstor ga čuje odmah.
Zato ozbiljne radionice uvijek predlažu zamjenu kompletnog seta. Cijena zatezača i vodilice je zanemariva u poređenju sa radnim satima koji su potrebni za pristup remenu. Na nekim motorima pristup zahtijeva demontažu nosača motora ili plastičnih poklopaca, pa je logično sve uraditi odjednom.
Slična logika važi i za razvodni remen. Ako se kod zamjene razvodnog remena pokazuje da klinasti remen prolazi na istom radnom mjestu, pametno je zamijeniti ga u istom zahvatu. Rad je već plaćen, a sam remen je relativno jeftin dio.
Ako niste sigurni u kakvom je stanju vaš klinasti remen, svratite u radionicu. Provjera traje par minuta, a može vas poštediti neugodnog iznenađenja na putu.