Koliko ih zapravo ima
Prema podacima registracija, broj čistih električnih vozila u Bosni i Hercegovini je i dalje ispod jedan posto ukupnog parka. Za poređenje, u Njemačkoj je ta brojka prešla 18 posto, u Norveškoj preko 25, a u susjednim Sloveniji i Hrvatskoj negdje oko 6 do 8 posto.
Zanimljivije je gledati trend nego apsolutne brojke. Broj novih EV registracija godišnje raste, ali i dalje je zamijenjen uglavnom od firmi, dilera i ljudi koji EV koriste kao drugo vozilo. Klasična porodica sa jednim automobilom i dalje uglavnom bira benzin ili dizel, i sve češće vozilo sa LPG instalacijom.
Gdje se može napuniti
Mreža javnih punionica u BiH raste, ali još uvijek nije uporediva sa zapadnom Evropom. Sarajevo, Banja Luka, Mostar i Tuzla imaju nekoliko DC brzih punionica (50 kW i više), dok su AC punionice (tipično 22 kW) rasprostranjenije po tržnim centrima, hotelima i kod pojedinih benzinskih stanica.
Realna ograničenja:
- Mreža je fragmentirana i dio punionica ima različite provajdere, različite aplikacije i različit način plaćanja
- Brze DC punionice na autoputu su još uvijek rijetke, pa planiranje duže ture traži preciznu pripremu
- U selima i manjim gradovima vlasnik EV uglavnom računa na kućno punjenje, a za to treba prilagođena instalacija i, u većini slučajeva, vlastita kuća
Za vozače koji uglavnom prelaze kratke relacije po gradu i imaju mogućnost punjenja kod kuće, EV već danas može biti razuman izbor. Za sve ostale, praktični nedostatak infrastrukture izvan centara još uvijek je prevelik.
Realni troškovi vlasništva
Mnogo marketing brojeva se vrti oko "punjenje košta koliko jedna kafa". To je tačno kod kuće, sa jeftinom strujom i ako ne računate amortizaciju baterije. U praksi računica izgleda ovako:
- Punjenje kod kuće: oko 25 do 35 KM za 100 kilometara realnog dometa, zavisno od modela i godišnjeg doba
- Punjenje na javnoj DC punionici: dvostruko do trostruko više, jer se zaračunava po kWh i po minuti
- Servisni troškovi: niži nego kod klasičnog motora jer nema ulja, svjećica, remena, mjenjača
- Zamjena baterije: rijetka, ali kada se desi, iznos je između 15.000 i 30.000 KM za starije modele
Usporedba sa dobro podešenim LPG sistemom za istu kilometražu i dalje ide u korist plina za vozače koji prelaze više od 15.000 kilometara godišnje i nemaju vlastiti kućni punjač.
Zimi se priča mijenja
Zimski uslovi utiču na domet EV vozila više nego što reklamni brošurci pokazuju. Pri temperaturama ispod nule, realni domet može pasti za 20 do 40 posto u odnosu na deklarirani. Razlozi su hladnija baterija, grijanje kabine koje troši energiju iz iste baterije i sporije brzo punjenje dok se baterija ne zagrije.
To nije problem za gradske vožnje, ali za vikend ture u planine ili međugradsku relaciju zimi, razlika između "dovoljno dometa" i "moramo staviti u plan dodatno stajanje" je realna.
Kome EV već ima smisla, a kome još ne
Ima smisla ako:
- Prelazite uglavnom do 50 kilometara dnevno
- Imate vlastitu kuću i možete ugraditi kućni punjač
- Imate drugo vozilo za duže ture
- Koristite automobil kao firmini benefit ili za poreske olakšice
Još uvijek nema smisla ako:
- Živite u zgradi bez mogućnosti kućnog punjenja
- Prelazite česte duge relacije van većih gradova
- Imate samo jedno vozilo za sve potrebe porodice
- Budžet ne trpi rizik od iznenadne veće investicije u bateriju za 5 do 7 godina
Za sve drugo, klasičan motor sa pametnim održavanjem i, gdje ima smisla, LPG instalacijom, i dalje je najjednostavnije rješenje u praksi.